Zagreb, (IKA) – “Radničko pitanje i Kolpingovo djelo u Hrvatskoj” tema je predavanja koje je u srijedu 21. lipnja na redovitoj 131. mjesečnoj tribini Hrvatskoga katoličkog društva prosvjetnih djelatnika održao dr. Juraj Kolarić. Predavanje je potkrijepljeno činjenicama koje je u svojoj knjizi “Katoličko djetićko društvo u Zagrebu 1855. – 1945.” iznio sam predavač. Govoreći o djelu Adolfa Kolpinga koji pripada najistaknutijim osobama socijalnoga katoličanstva u 19. stoljeću, predavač je najprije pojasnio političke i socijalne prilike vremena u kojemu je Kolping djelovao. Kolpingovo djelo koje se isticalo osobito borbom za prava radnika ali na temelju kršćanskih načela, zaživjelo je u Hrvatskoj kao u jednoj od prvih zemalja izvan njemačkoga jezičnog prostora, i to 17. siječnja 1856. godine kada je u društvenim prostorijama održana prva skupština te izabrano vodstvo Društva i odlučeno da Katoličko djetićko društvo (KDD) bude svečano otvoreno 2. veljače 1856. godine. O značenju ovoga Društva u Hrvatskoj govori i sam posjet osnivača Društva Adolfa Kolpinga koji je 15. svibnja 1856. godine posjetio Zagreb. Dr. Kolarić u svojemu se predavanju osobito osvrnuo na djelatnosti i aktivnosti kojima se KDD bavilo i na taj način bitno utjecalo na cjelokupnu društvenu, gospodarsku i kulturnu situaciju društva. Osim izrađenoga Statuta koji je više puta mijenjan i u kojemu su jasno definirane smjernice za djelovanje članova Društva, KDD se posebno zauzimalo za socijalne prilike, probleme radnika i njihov položaj u društvu, posebice od 1891. godine tj. nakon enciklike “Rerum novarum” kojom je i Sveta Stolica upozoravala na važnost socijalnoga pitanja. U tom smislu, djetići su organizirali mjesečna predavanja o socijalnim problemima, a teme o kojima se raspravljalo bile su vezane za radničko pitanje, štrajk, uvjete rada, radničku obitelj, državne socijalne ustanove, za zaštitu radnika i dr. Osim toga, djetićko je Društvo bilo zapaženo i po kulturnom djelovanju, osobito po kazališnim predstavama u kojima su glavni glumci bili sami djetići. Djetićka je pozornica odgojila nekoliko glumaca, od kojih su neki i sami pisali za pozornicu. Značajno je i djelovanje pjevačkoga zbora te tamburaškog orkestra koji je nastupao i gostovao na različitim događajima. U djelokrug rada KDD-a ubraja se i njegovo karitativno djelovanje, ali i rješavanje pitanja starješinstva, šegrta i naučnika.
O veličini i važnosti KDD-a svjedoči i to da je tijekom 40 godina djelovanja Društva, odnosno do 1896. godine ono odgojilo 1.665 članova. Osobe koje su važne za osnutak i prve godine djelovanja KDD-a u Zagrebu svakako su: Juraj Haulik i Fidelis Hopperger koji je bio prvi predsjednik Društva, ali i Vjekoslav Babukić, Matija Mesić, Petar Zoričić, Marko Grošel i dr. Nakon obnove KDD-a odnosno Kolpinške obitelji 1998. godine u Zagrebu, pred Društvom je još veća zadaća jer je potrebno revalorizirati značenje KDD-a u Zagrebu ali i ostalih djetićkih društava na hrvatskom državnom i etničkom prostoru, zaključio je dr. Kolarić.