“Tko su stvarni vlasnici kapitala u Hrvatskoj?” naslov je kolumne dr. Stjepana Balobana objavljene u najnovijem lipanjskom broju kršćanske obiteljske revije “Kana”, a u kojoj autor ustvrđuje kako su informacije o tome tko su stvarni vlasnici pojedinih poduzeća, banaka, novina, već rasprodanih nekretnina, i čiji kapital i koji sve interesi stoje iza stranoga kapitala u Hrvatskoj, legitimno pravo Hrvata i hrvatskih građana kako bi nakon dobivene cjelovite informacije i istine o trenutačnome stanju mogli odlučivati o svojoj budućnosti. Čini se, smatra autor, da se kapital, posebno strani kapital, u Hrvatskoj zaigrao ne samo s hrvatskim radnicima i sve problematičnijim odnosom prema radu, nego preuzima sve više moći, što postaje zaprekom pravednog razvoja hrvatskog društva. Osim toga, cjelovita istina o vlasnicima i stranom kapitalu i posebno o utjecaju toga kapitala na politička i društvena gibanja u Hrvatskoj sigurno bi pridonijela većoj odgovornosti i političara i svih hrvatskih građana u borbi za zajedničko dobro, ističe dr. Baloban, nadodavši kako ovdje nije riječ o “nekom nevidljivom strahu”, nego o “goloj informaciji” na koju hrvatskih građani imaju pravo i koja je bitna za poznavanje cjelovite istine, jer hrvatski građani imaju pravo znati koji kapital pridonosi razvoju, a koji trajno i skriveno iskorištava Hrvatsku.

Govoreći nadalje o problemu rada trgovina nedjeljom, autor postavlja pitanje zbog čega hrvatska vlast i saborski zastupnici ne poduzimaju ništa kako bi zaštitili dostojanstvo onih koji rade nedjeljom, i kako bi donijeli zakone poput onih u Austriji i Njemačkoj, kojima se zabranjuje, odnosno ograničava rad nedjeljom u trgovinama. U tom smislu, autor se poziva i na encikliku pape Benedikta XVI. “Deus caritas est” u kojoj Papa poziva javnu vlast i političare na pravedno uređenje društva, a kršćane i Crkvu da se unutar svojih kompetencija neumorno zauzimaju za stvaranje ozračja kako bi se u društvu mogla ostvariti istinska pravednost. Autor stoga podsjeća kako je uloga kršćana, katolika i Crkve da prema socijalnome nauku Crkve, kao temeljnom smjerokazu, na etičko-socijalnoj razini pridonose borbi za istinsku pravednost. Socijalni nauk Crkve u Hrvatskoj treba pridonijeti oslobađanju od “etičkog zasljepljenja” prema kojemu jaki i sve moćniji strani kapital određuje političke i svekolike društvene odnose u Hrvatskoj, smatra autor. Crkva ne smije ostati na margini u borbi za pravednost, te je stoga opravdano pitanje daje li hrvatska Crkva svoj specifični doprinos za ostvarenje zahtjeva pravednosti u Hrvatskoj ili zbog “straha, obzira i unutarnjih slabosti” ostaje na margini u borbi za pravednost, zaključuje dr. Baloban. (ika-žz/sp)