Rim, (IKA) – Razmišljajući, u razgovoru za Radio Vatikan o značenju pohoda Svetoga Oca Poljskoj za poljsko društvo, a posebice za mlade, o. Andrzej Koprowski, ravnatelj programa Radio Vatikana, koji je bio u pratnji Svetoga Oca na putovanju, istaknuo je prije svega kako je taj pohod bio divno iskustvo vjere. Na Papinu jednostavnost i evanđeosku transparentnost, te njegovo nastojanje da osobu Isusa Krista, raspetoga i uskrsloga, približi misijskoj zajednici Crkve, poljski je narod odgovorio na veličanstveni način. U svakodnevnome životu društvo je podijeljeno, potreseno, i ogorčeno zbog teškoća prouzročenih velikim društveno-političkim promjenama. Međutim, ovaj je Papin pohod pokazao da poljsko društvo, a posebice mladi, traži valjana uporišta, rekao je o. Koprowski. Traži kako izgraditi dom vlastitoga života, u kojemu su svagdašnji kruh ljubav, praštanje i potreba za razumijevanjem; u kojemu je istina vrelo iz kojega izvire mir srca. Pohod Auschwitzu bio je posebno duboko iskustvo za sve, rekao je nadalje o. Koprowski, dodajući da je sve ogodila duhovna snaga i jasnoća Papinih misli. Na upit novinara koju je poruku Sveti Otac ostavio Crkvi u Poljskoj, o. Koprowski je istaknuo kako svoj osobni i društveni dom valja graditi na stijeni; na Isusu Kristu, raspetome i uskrslome. Njegova se poruka spasenja danas i u Poljskoj želi staviti u “ostavu” privatnoga područja i ne govoriti o njoj glasno ili javno. Ako u izgradnji svojega kršćanskog života susretnete one koji preziru temelj koji čini Isusova poruka, nemojte se obeshrabriti, rekao je Sveti Otac. Papa je također donio iskustvo radosti vjere i radosti izgradnje zajednice vjernika, primijetio je na koncu o. Koprowski.
Govoreći o pohodu pape Benedikta XVI. nacističkim logorima, Giuseppe Laras, predsjednik talijanskih rabinâ, primijetio je kako je taj posjet upozorenje čovječanstvu, ali i riječ nade i utjehe za sve one koji su trpjeli. Osvrnuvši se pak na Papine riječi kojima je istaknuo kako se na mjestu poput Auschwitza može samo ostati u tišini, Laras je kazao kako se, prije nego se upitamo o Božjoj šutnji, trebamo upitati o ljudskoj šutnji – gdje je bio čovjek u Auschwitzu? Na koncu, čovjek je stvorenje koje nosi u sebi utisnutu Božju sliku. On je stvorenje kojemu je dana sloboda. Sigurno trebamo ustvrditi da čovjek nije na dostojan način iskoristio moć slobode koju mu je dao Bog. Stoga, prije teološkoga pitanja, možda bismo si trebali postaviti etičko ili sociološko pitanje, istaknuo je Giuseppe Laras.