Đakovo, (IKA) – Pod geslom “Koje li nade u pozivu njegovu” u Đakovu je od 26. do 28. svibnja održan Prvi kongres bogoslova bogoslovnih ili velikih sjemeništa Crkve u Hrvata, s područja republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Bio je to prvi zajednički susret dijecezanskih svećeničkih kandidata iz svih biskupija republika Hrvatske, BiH te iz Srijema i Bačke, koji svoju svećeničku formaciju, uz filozofsko-teološki studij na bogoslovnim učilištima, stječu u velikim sjemeništima u Đakovu, Puli, Rijeci, Sarajevu, Splitu i Zagrebu, a koji ima za cilj prerasti u tradicionalan i organizirati se svake dvije godine. Posebnu potporu kongresu izrazili su biskupi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine na svom susretu u Sarajevu u ožujku ove godine.
Predvođeni sjemenišnim rektorima i ostalim odgojiteljima na kongresu je sudjelovalo više od 300 bogoslova iz velikih sjemeništa: Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa Zagreb s rektorom Mijom Gorskim, Bogoslovnog sjemeništa Ivana Pavla II. Rijeka s rektorom Nikolom Uravićem, Centralnoga bogoslovnog sjemeništa Split s rektorom Matom Uzinićem, Vrhbosanske katoličke bogoslovije Sarajevo s rektorom Nikom Ikićem, Biskupijskog misijskog sjemeništa Redemptoris Mater Pula s rektorom Janezom Oberstarom, domaćega Bogoslovnog sjemeništa Đakovo s rektorom Josipom Bernatovićem te dijecezanski svećenički kandidati iz Kolegija Družbe Isusove u Zagrebu. Sudionici kongresa doputovali su 26. svibnja u večernjim satima u župne zajednice u Đakovu, Osijeku, Vinkovcima i Slavonskome Brodu.
Čast biti prvim domaćinom kongresa pripala je Đakovu, u kojem se upravo ove godine obilježava jubilej 200. obljetnice osnutka Bogoslovnog sjemeništa. Biskup Antun Mandić u Đakovu 6. studenoga 1806. otvara Bogoslovno sjemenište s filozofskim i teološkim odsjekom, smjestivši ga u zgradu đakovačkog franjevačkog samostana gdje se od te godine odgajaju i školuju svećenički kandidati. Sadašnja zgrada Bogoslovnog sjemeništa izgrađena je i otvorena 4. siječnja 1914. za biskupa Ivana Krapca. Zgrada je djelo zagrebačkog arhitekta Dionisa Sunka. Od 1948. do 1991. u prostorima Bogoslovnog sjemeništa djeluje Biskupijska gimnazija sa zadnja dva razreda. Od početka proteklog stoljeća u Bogoslovnom sjemeništu odgajaju se svećenički kandidati i drugih biskupija, a u tijeku i nakon II. svjetskog rata, te napose kad su komunističke vlasti dale zatvoriti većinu bogoslovnih sjemeništa u bivšoj Jugoslaviji, u Đakovu se školuju svećenički kandidati iz danas susjednih nam država Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Makedonije te, dakako, iz biskupija u Hrvatskoj. Đakovačko sjemenište dalo je hrvatskoj Crkvi i kulturi više znamenitih i zaslužnih radnika. Mato Topalović, Nikola i Juraj Tordinac, Ilija Okrugić te Janko Tombor bili su gorljivi Ilirci i književnici. Jeronim Andrić, Andrija Živković, Rudolf Schütz, Zvonimir Marković, plodni su teološki pisci, a Milko Cepelić, Matija Pavić i Svetozar Rittig, značajni povjesničari. Josip Lovretić, poznati etnolog, a Pero Ivanišić i Stjepan Lovrić, skladatelji. Danas se u Bogoslovnom sjemeništu nalazi 58 bogoslova.

Središnji program kongresa održan je 27. svibnja. Prijepodnevni program u Velikoj dvorani Središnje biskupijske i fakultetske knjižnice započeo u jutarnjim satima zajedničkom molitvom, oblikovanoj kao biblijski dijalog Učitelja i učenika, koju su predvodili domaći bogoslovi s duhovnikom Božom Radošem. Pozdravnu riječ uputio je domaći rektor mons. Josip Bernatović. Otvarajući kongres, biskup Srakić izrazio je dobrodošlicu bogoslovima u Bogoslovno sjemenište koje je, kako je rekao, od svog osnutka kroz 200 godina proživljavalo žalosne i radosne dane, razdoblja gladi i neimaštine, oskudice u jelu, vodi, grijanju, bez doručka i komfora, razdoblja teških kriza i iskušenja kao ono iz 1959., kada su bili zatvoreni poglavari i neki klerici. Nakon filmske reportaže o gradu-domaćinu, naslovljenoj “Đakovo, najljepši grad”, autora Zlatka Mesića, pjesmama, recitalima i video-projekcijama predstavile se sve sjemenišne zajednice. Bogoslovi su s velikim zanimanjem pratili i pozdravljali predstavljanje svojih kolega iz drugih sjemeništa, a s posebnim oduševljenjem uključili su se u pozdravne riječi četvorice bogoslova iz Benina i Tanzanije u Africi. Animator programa bio je vicerektor đakovačkog sjemeništa mr. Ivan Ćurić. Nakon ručka u Bogoslovnom sjemeništu održan je i sportsko-rekreativni program te razgledavanje znamenitosti grada. U odmjeravanju malonogometnih momčadi prvo mjesto zauzeli su bogoslovi iz Pule.

Svečanom euharistijskom zborovanju u popodnevnim satima u ime HBK i BK BiH predsjedao je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup i metropolit vrhbosanski. Suslavili su biskup Srakić i trideset svećenika, poglavara i profesora, uz asistenciju desetorice đakona. Euharistijsko slavlje započelo je kao postajna liturgija. Naime, početak euharistijskog slavlja održan je u kapeli Bezgrješne u Bogoslovnom sjemeništu odakle su se zatim sudionici u svečanom ophodu uputili u đakovačku prvostolnicu, gdje je misno slavlje nastavljeno.
Kardinal Puljić iznio je u propovijedi svjedočanstvo iskustva svoga svećeničkoga poziva, spominjući se posebno svoje formacije u Đakovu, gdje prije 36 godina zaređen za svećenika. Podsjećajući da se u crkvenoj tradiciji i dokumentima za pojedino sjemenište kaže da je zjenica oka biskupije, kardinal je rekao: Zjenica oka nije fraza, nego duboka istina. Biskup, da bi mogao voditi mjesnu Crkvu, prevažno je kakve ima svećenike, kao i duhovnih zvanja, koje će zarediti kao svoje prve suradnike. Kardinal je ohrabrio bogoslove da u euharistiji traže snagu, podsjećajući da je euharistija izvor i uvir života cjelokupne Crkve. Podsjećajući na geslo kongresa bogoslova “Koje li nade u pozivu njegovu”, kardinal je zaželio bogoslovima da budu ljudi željni nade, svjedoci koji su sposobni ljudima posvjedočiti nadu. Vidno dirnut brojem okupljenih svećeničkih kandidata, kardinal ih je hrabrio: Neće nedostajati suza, ali nikada ne odustani vršiti volju Božju. Kad god Bogu velikodušno rekneš da, Bog će te ispuniti. Ne boj se Boga kad ulazi u tvoj život. Povjeri Gospodinu sebe cijeloga i ne samo ovaj dan, nego cijeli život. Budite ljudi koji zrače radošću. Narod vas takve treba.
Na kraju slavlja u katedrali, uz gromoglasni pljesak svih okupljenih, pročitan je na hrvatskome jeziku i brzojavni pozdrav papi Benediktu XVI., koji su uime svih sudionika prvoga kongresa bogoslova Crkve u Hrvata na talijanskome jeziku uputili i potpisali biskup Srakić i kardinal Puljić.

Zahvalne riječi na završetku misnoga slavlja uputio je biskup Srakić koji je, među ostalim, poručio bogoslovima: Biskupi vedro gledaju u budućnost, jer imaju bogoslove. Dvjestota obljetnica Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu dugo će se pamtiti i po prvome kongresu bogoslova. Pročitao je i brzojavne pozdrave zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe i požeškog biskupa Antuna Škvorčevića. Mons. Josip Bernatović, zavaljujući kardinalu na sudjelovanju i predvođenju slavlja, uručio je prigodne darove. Liturgijsku asistenciju i zdušno pjevanje svih bogoslova animirao je zbor domaćega sjemeništa pod vodstvom Ivana Andrića i Vinka Sitarića. Na kraju središnjega dana kongresa u sjemenišnom dvorištu pripravljena je večera i bratsko druženje. Čitavu se večer iz dvorišta orila radosna pjesma, u kojoj nije mogao odoljeti ni kardinal Puljić, ni biskup Srakić. Dirljiv je bio i pozdrav na ispraćaju iz Đakova. Sve goste domaći su bogoslovi, s biskupom i poglavarima, ispratili pjesmom i pljeskom, sa željom za što skorijim zajedničkim ponovnim susretom.
Posljednjega dana kongresa, u nedjelju 28. svibnja, bogoslovi su zajedno sa svojim rektorima i ostalim odgojiteljima sudjelovali u prijepodnevnim euharistijskim slavljima u župama gdje su bili smješteni. Dio bogoslova Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa iz Zagreba, bili su gosti u obiteljima i župnoj zajednici župe sv. Petra i Pavla u Osijeku, a drugi dio u župi Preslavnoga Imena Marijina.
Riječa ni su animirali nedjeljno slavlje i boravili u župi Dobrog Pastira u Đakovu, dok su bogoslovi iz Pule, iz Biskupijskog misijskog sjemeništa Redemptoris Mater iz Pule, boravili u đakovačkoj župi Svih Svetih, gdje su animirali jutarnju misu u katedrali. Centralno bogoslovno sjemenište iz Splita boravilo je u župi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima, a Vrhbosanska katolička bogoslovija iz Sarajeva u župi Gospe od Brze Pomoći u Slavonskome Brodu. Na prvome kongresu bogoslova prihvaćen je poziv da drugome kongresu, 2008., domaćin bude Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu.