Švicarska, (IKA/KTA) – Prvi put tribine “Što je Hrvatima Bosna i Hercegovina?” prelaze granice Hrvatske i istinu o stanju Hrvata u BiH šire i u dijaspori. U Švicarskoj živi između 90.000 i 100.000 Hrvata. Premda se nužno moraju integrirati u švicarsko društvo, ne zaboravljaju svoju domovinu, što je dokazao i odaziv posjetitelja tribina.
Prva u niz tribina održana je u dvorani župe sv. Vendelina u Dullikenu. Uz vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, koji se nalazio u pastoralnom posjetu vjernicima koji žive i rade u Švicarskoj, te banjolučkog biskupa Franju Komaricu, na tribini su govorili urednik Katoličkog tjednika don Ivo Balukčić, urednica Redakcije vjerskog programa HKR-a Tanja Popec i kolumnist Katoličkog tjednika Ivica Relković. Tribinu je vodio kolumnist KT-a i novinar HTV-a Mario Raguž. Među brojnim Hrvatima tribinu je pratio i hrvatski veleposlanik u Švicarskoj Mladen Andrlić.

Hrvatima u BiH proteklog desetljeća nanesene su teške nepravde, najprije u ratu, a onda i u Daytonskom miru. Voljom europskih moćnika oduzet im je teritorij, ali i dostojanstvo. I danas se krše temeljna ljudska prava: na povratak, škole, medije. Otima im se duhovna i nacionalna baština, istaknuo je Balukčić na tribini. Iznio je niz podataka koji dokazuju nepravde nad hrvatskim narodom u BiH koji, premda konstitutivan, nerijetko nema ni prava manjine. Želeći uputiti krik za opstanak hrvatskoj naciji, Katolički tjednik u suradnji s HKR-om iz Zagreba krajem protekle godine pokrenuo je te tribine.
Zašto je jedan medij iz Hrvatske prihvatio suradnju u tim tribinama pojasnila je Popec: Polazište našoj suradnji je čvrsti povijesni temelj o jedinstvu hrvatskog naroda, jedinstvu Crkve u Hrvata, bez obzira što živimo u dvije zemlje. Mi nismo samo izvjestitelji, naša uloga nije samo informirati slušatelje, već ih i formirati kako bi znali donijeti vlastito mišljenje na temelju činjenica, a ne iz novinskih naslova ili novinarskih nagađanja.
Govoreći o svijesti hrvatskog zajedništva, Relković je istaknuo veliki problem Hrvata, krizu zajedništva. Podsjetio je da tu krizu prevladavamo samo u ratnim situacijama, a danas nam se potpuna istina o ratu prešućuje ili iskrivljuje. Želimo li opstati, intenzivno moramo raditi na svijesti o našem jedinstvu kako bismo prevladali krizu našeg zajedništva. Za to nam je potrebna istina o našoj povijesti, ratu koji nam je nametnut i budućnosti u kojoj smo upućeni jedni na druge, zaključio je Relković.

Premda Hrvati u Švicarskoj žive u tuđini, imaju pravo znati istinu o sebi i svojima. Istinu moramo poznavati kako bismo se znali opredijeliti: za pravdu i praštanje ili protiv toga, rekao je biskup Komarica govoreći o temi “Nepravde ovozemaljskih moćnika prema Katoličkoj crkvi u Hrvata”. Prema njegovim riječima, moćnici ovoga svijeta poigrali su se uloge gospodara života i nanijeli tešku nepravdu našem narodu u BiH. Premda ove tribine kasne desetak godina, nastavio je biskup Komarica, njima pokušavamo upaliti svjetlo, jer ne smijemo proklinjati tamu. Moramo svjedočiti istinu o neuništivoj ljubavi prema životu koja se očituje u vašoj bogolikosti.
Tko je ratovao u BiH? Znamo tko je platio – Hrvati. A danas sudionici tadašnje međunarodne politike priznaju da “posao” i nisu najbolje odradili, rekao je kardinal Puljić, iznoseći svoja iskustva sa susreta s mnogim političarima koji su, kao “treća strana”, sudjelovali u ratu na teritoriju BiH. Ali, kad čovjeka svi napuste, ostaje mu Bog koji ga nikad ne napušta. I zato danas mogu svjedočiti kako sam u ratu doživio posebno iskustvo molitve koja hrabri, nastavio je svoje svjedočanstvo kardinal, ističući kako su još u tijeku rata mislili o budućnosti u miru te su tako 1994. godine otvoriti Katolički školski centar u Sarajevu, koji danas osim katolika pohađaju i ostali. Kao ulaganje u budućnost u vrijeme kad su na grad padale granate, započela je i obnova Sjemeništa i Bogoslovije. Svećenici su čuvari duše našega naroda i u domovini i u inozemstvu. Ponosan sam na svoje svećenike koji su nakon rata hrabro odlazili u razrušene župe kako bi ljudima bili sigurnost i poticaj na povratak, rekao je kardinal Puljić. Ulaganje u mlade ljude nastavljeno je otvaranjem KŠC-a i u drugim gradovima u BiH, a hrvatski jezik i kultura na poseban način čuvaju se kroz Katolički tjednik, jedini tjednik u BiH na hrvatskom jeziku. Uz ove, postoje i mnogi drugi planovi koji će potaknuti opstanak Hrvata u BiH, no najveći plan nam je postići jednakopravnost Hrvata s druga dva konstitutivna naroda, rekao je kardinal Puljić.
Premda je broj Hrvata koji se okupljaju u hrvatske katoličke misije sve manji, čemu uvelike pridonosi i njihova integracija u švicarsko društvo i župe, ali i smjena generacija, misionari strpljivo rade s njima bez obzira što se misije protežu i na više od 200 kilometara. U takvim okolnostima vrlo je bitno čuvati obitelj i zato je kardinal Puljić poručio: Hrvatski narod spasit će majčinsko srce. Čuvajte svoje obitelji i ne zaboravite svojih ognjišta.

Nakon Dullikena, tribina je 20. svibnja održana i u Glisu, u Hrvatskoj katoličkoj misiji Wallis Vaud koju vodi fra Vladimir Ereš. Na njoj nije sudjelovao biskup Komarica, jer je toga dana na međunarodnom skupu u Ramsau u Austriji držao predavanje na temu “Dramatična situacija Katoličke Crkve u BiH – opasnosti, izazovi, zadaće i nade”.