Zagreb, (IKA) – “Crkve i vjerske zajednice u Hrvatskoj za napredak u turizmu” tema je dvodnevnoga simpozija koji je 18. svibnja započeo u Tribini grada Zagreba, na kojemu je istaknuto da postoje ogromni potencijali za vjerski turizam u Hrvatskoj, ali i da takav oblik turizma u našoj zemlji još uvijek nije dovoljno prepoznat. Specifičnu i usku vezu religije i turizma kroz povijest prikazao je grof Georg Eltz. Spomenuo je da su religiju neki autori smatrali početnom točkom turizma. Podsjetio je da je kršćanski Zapad razvijao glavna odredišta hodočašća od kasnog srednjeg vijeka te da je sam Jeruzalem i Sveta zemlja bio omiljeno odredište hodočašća. U Europi su odredišta hodočašća kršćana sa svih strana postali uglavnom grobovi i ostaci grobnica važnih svetaca, najprije Rim gdje se nalaze grobovi apostola sv. Petra i Pavla, potom Santiago de Compostela gdje je grob sv. Jakova. Spomenuo je i druga mjesta štovanja svetaca kao i neka koja su postala popularna zbog spektakularnih relikvija. Posebno je istaknuo marijanska svetišta koja su do današnjeg dana među najvećim turističkim odredištima u svijetu: Lurd u Francuskoj, Fatima u Portugalu, Loreto u Italiji, Čenstohova u Poljskoj, Mariazell u Austriji, Marija Bistrica u Hrvatskoj, Međugorje u Hercegovini i ostala. Istaknuo je da i blagdani svetaca zaštitnika na mjesta štovanja tradicionalno privlače tisuće posjetitelja, navevši primjere blagdana sv. Vlaha u Dubrovniku i sv. Dujma u Splitu.
Komentirajući kako općenite statistike mogu podcrtati turistički značaj hodočašća, spomenuo je da Rim godišnje posjeti oko pet milijuna hodočasnika, uz napomenu da nisu svi hodočasnici, jer su ponekad tanke granice turizma i hodočašćenja, a u Jubilarnoj 2000. godini došlo je oko 25 milijuna posjetitelja u Sveti grad. Marijansko svetište Lurd godišnje posjeti 6 milijuna hodočasnika.

Tajnik Odbora HBK za pastoral turizma preč. Marijan Jelenić bio je spriječen doći, ali je pročitano njegovo izlaganje “Shvaćanje Crkve o praksi razvitka turizma u Hrvatskoj” u kojemu je u nekoliko točaka sažeo što je potrebno za redimenzioniranje naše turističke ponude sakralnom baštinom i sadržajem. Preč. Jelenić istaknuo je nužnost izrade duhovnog vodiča za Hrvatsku, u kojemu treba navesti mjesta kamo su ljudi stoljećima gravitirali u svojim duhovnim potrebama: Mariju Bistricu, Trsat, Sinj, Krasno i ostala. Uz ostalo, spomenuo je da turistima treba omogućiti osnovne informacije o gradu ili naselju koja su se stoljećima zapravo razvijala oko sveca zaštitnika. Sakralna je arhitektura bogatstvo za sebe i nezaobilazni čimbenik evanđeoske ponude, naveo je preč. Jelenić, pojasnivši da je svaka, pa i najmanja crkva, sažetak ljudske povijesti. Svaki je dio inventara izazov posjetiteljima, slike, kipovi, oltari i njihovi donatori, kultna vrijednost pojedinih predmeta, sve je to poticajno, naveo je dalje preč. Jelenić. Istaknuo je i da su se u usmenoj tradiciji svakog kraja sačuvale poslovice, priče koje su davale snagu naraštajima, osobito u vjerskom i moralnom smislu, a dragocjene su za svakog posjetitelja nekog kraja, jer to su bili usmeni katekizmi.

O razvitku turizma danas u Hrvatskoj govorio je pomoćnik ministra turizma za turističku politiku i tržište Želimir Kramarić. Spomenuo je da u ukupnom broju registriranih turista u Hrvatskoj 80% su turisti iz zemalja Europske unije, 15% su domaći, a 5% otpada na treća tržišta, među koja spadaju tržišta SAD, Kine, Japana itd. Istaknuo je da je 2005. godina bila iznimno uspješna turistička godina u kojoj je ostvareno 51,5 milijuna noćenja. Prema procjenama, od inozemnih i domaćih turista Hrvatska je protekle godine zaradila oko 7,5 milijardi eura od turizma i u turizmu. Za usporedbu, naveo je da Japan koji ima 127 milijuna stanovnika ima svega pet milijuna turista, a Hrvatska koja ima 4,5 milijuna stanovnika ima 10 milijuna turista godišnje.
Govoreći o vjerskom turizmu u Hrvatskoj naznačio je marijanska svetišta, istaknuvši da procjene govore da godišnje Aljmaš posjeti 150.000 ljudi, Mariju Bistricu oko pola milijuna hodočasnika, Sinj 150.000 i Trsat oko 300.000. Spomenuo je i da su tri posjeta pape Ivana Pavla II. jako pridonijela prepoznavanju Hrvatske kao mirne i pouzdane destinacije.

Sudionici simpozija iznijeli su i više konkretnih prijedloga za razvoj vjerskog turizma. Tako je istaknuto da sakralne objekte treba uvrstiti u regionalnu i mjesnu turističku ponudu. Predloženo je da župnici svim hotelima pošalju raspored misa, za što su osobito zanimanje dosad pokazivali Talijani. Jedan od prijedloga bio je i da se u novim hotelima koji će se graditi osigura i molitveni prostor.

Na početku su sudionike simpozija pozdravili predsjednik Svjetske konferencije religija za mir u Republici Hrvatskoj biskup Marko Culej, ministar kulture Božo Biškupić, predstavnici vjerskih zajednica i sponzora simpozija, a povjerenik za pastoral turizma Krčke biskupije Nikola Radić prenio je pozdrave predsjednika Odbora za turizam HBK biskupa Ivana Milovana.
U poslijepodnevnim satima sudionici su posjetili Trakošćan, nakon čega su obišli Lepoglavu i Varaždin kroz koje ih je proveo biskup Culej.

Simpozij organizira Svjetska konferencija religija za mir u Republici Hrvatskoj, a sponzori su Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Zagreba i Gradsko poglavarstvo.