Varaždin, (IKA) – Redoviti mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije održan je 8. svibnja u dvorani Biskupskog ordinarijata u Varaždinu. Nakon pozdrava voditelja susreta mons. Ivana Godine okupljenim svećenicima, među kojima je bio i varaždinski biskup Marko Culej, izlaganje o temi “Liturgijski prostor kršćanske zajednice” održao je župni vikar u župi sv. Nikole u Varaždinu mr. Mario Kopjar, koji je u Rimu pohađao postdiplomski studij o toj tematici. Govorio je o tri teme: odnosu liturgije i arhitekture, o tom odnosu kroz povijest te o sakralnom prostoru. Tijekom izlaganja iznio je primjere dobro sagrađenih crkava i onih koje imaju nepravilno riješen liturgijski prostor. Obrazložio je temeljne karakteristike stilova gradnje crkava kroz povijest, kazavši da je Drugi vatikanski sabor potaknuo liturgijsku reformu i prilagodbu liturgijskih žarišta kako bi se aktualizirali novi odnosi između prezbiterija i okupljenog mnoštva. U današnje bi vrijeme sekularizacije sakralnost trebale karakterizirati nove i preuređene crkve, u kojima se ističe euharistijska prisutnost Krista u liturgijskom prostoru. Time se aktualizira ideja kršćanske zajednice prvih stoljeća koja zajednicu smješta oko liturgijskih žarišta. Zajednica vjernika pravi je subjekt liturgijskih slavlja i obreda, pa je potrebno istaknuti aktivno sudjelovanje vjernika u liturgijskim činima. Zajednica koja slavi i objekt u kojem se slavi oblikuju arhitekturu same crkve kao objekta u kojem se vide značajni tragovi osobne vjere zajednice. Stoga je nužno vratiti se pravom modelu zajednice, tj. liturgijski prostor izgraditi ili prilagoditi tako da bi svakom čovjeku bila ponuđena mogućnost okupljanja oko mistična tijela Kristova u vizualnom, slušnom i emotivnom kontaktu. U takvom prostoru, gdje zajednica slavi sveta otajstva, vjernici moraju biti sjedinjeni radi aktivnog zajedničkog sudjelovanja u liturgijskim činima. Istaknuo je kako je svakako na prvome mjestu, prije samog projektiranja sakralnog objekta ili umjetničko-funkcionalne adaptacije, nužno sustavno poznavanje teološko-liturgijskih principa i norma. Štoviše, izvedba liturgijskog prostora nezamisliva je bez temeljitog poznavanja teološko-liturgijsko-arhitektonskih izvora.
Kao liturgijska žarišta istaknuo je oltar, ambon, katedru, odnosno predsjedateljsko mjesto, svetohranište, krsni zdenac uz ispovjedaonicu, te prostor za pjevački zbor i orgulje. Izrazito je važno svakog vjernika upoznati s temeljnim liturgijskim vrijednostima, kazao je izlagač. Upozorio je pritom da crkva kao građevina ponekad može nesvjesno narušiti ravnotežu zdravog poimanja liturgijskog života. Stoga je važno poznavati norme i pravila u gradnji i oblikovanju liturgijskog prostora te se prilikom izgradnje i obnove crkve, ali i pastoralne dvorane i župne kuće, savjetovati s kompetentnim osobama. U raspravi, koja je uslijedila, mr. Kopjar odgovarao je na konkretna pitanja i nedoumice nazočnih.
Sve okupljene svećenike pozdravio je na kraju varaždinski biskup koji se osvrnuo na istupe čelnih ljudi županijske i gradske vlasti te medijske napise i priloge vezane uz zahtjev za povratom zgrade uz varaždinsku katedralu, u kojoj je danas smješten Fakultet organizacije i informatike. Ponovno je istaknuo želju i pravo biskupije da povrati crkvenu zgradu, koja joj je bila oduzeta, kako bi joj poslužila za njezino daljnje djelovanje i rast mjesne Crkve. Mons. Godina podsjetio je okupljene da je s koncem korizmeno-uskrsnog vremena zaključena i akcija prikupljanja priloga putem prigodnih kutijica, od čega je polovica prihoda namijenjena župnom, a polovica Biskupijskom Caritasu. Najavio je idući svećenički susret 5. lipnja uoči ljetne stanke, a susret je zaključen zajedničkim objedom u Svećeničkom domu.