Zadar, (IKA) – Djelovanje Arhiva Zadarske nadbiskupije, čiju će građu odsad moći koristiti znanstvena i kulturna javnost, predstavljeno je u četvrtak 4. svibnja na konferenciji za novinare u dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Zadru i ocijenjeno je značajnim datumom u povijesti Zadra i nadbiskupije. O arhivskoj građi nadbiskupije govorili su zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, kancelar don Josip Lenkić i ravnatelj Državnog arhiva u Zadru Slavko Ražov.
Arhivska građa Zadarske nadbiskupije, koju čini više od 5000 sveženjeva, dosad je bila u sjeni i nedovoljno obrađena, a sad se daje na raspolaganje crkvenoj i svjetovnoj javnosti; na korištenje u službene svrhe, za znanstveno istraživanje, potrebe nastavnog procesa, za izložbe i objavljivanje, radi ostvarenja i zaštite osobnih prava i u druge opravdane svrhe. Zbog ograničenog i neprikladnog prostora, Zadarska nadbiskupija dosad se bila ograničila samo na čuvanje te dragocjene građe, u skromnim uvjetima u nadbiskupijskoj rezidenciji. Preseljenjem Ordinarijata u novu zgradu u njoj su uređeni podrumski prostori uz savjetovanje Državnog arhiva u Zadru te je u njih preneseno arhivsko blago. U arhivima je dokumentirano specifično poslanje Crkve da izgrađuje Kraljevstvo Božje na zemlji i društvo prikladno za čovjeka sa svim ljudima dobre volje, rekao je nadbiskup Prenđa i podsjetio na riječi pape Pavla VI. da je “po Crkvi Krist taj koji djeluje u vremenu i upravo On piše njenu povijest, tako da su naši dokumenti na papiru ustvari odjek i istraživanje toga Gospodinova prolaza u svijetu”.

Crkveni arhiv je zbirka dokumenata nastalih u crkvenim institucijama, o njima i osobama koje su u Crkvi obnašale javnu službu i od velike je vrijednosti za crkvenu i građansku povijest. U njemu se pohranjuju dokumenti u tri faze: prvi dio čine tekući a drugi dio dokumenti koji su na određeno vrijeme zatvoreni za javnost, to su dokumenti od 1945. g. Treća faza su dokumenti koji se mogu nazvati povijesnim arhivom u pravom smislu riječi. To su dokumenti do 1945. godine, i ubuduće su oni na raspolaganju javnosti, prema normama crkvenog zakona i državnih propisa. Za korištenje dokumenata nakon 1945. g., granica koju određuje Zakon o arhivskoj građi, potrebno je posebno dopuštenje nadbiskupa. Zadarski nadbiskup istaknuo je da je Katolička crkva odgovorna sa svojim ustanovama za veliku baštinu koja je u njoj nastajala kroz stoljeća. Svjesna je da to gradivo treba čuvati i stavljati na raspolaganje istraživačima. Izrazio je zadovoljstvo da je riješen status Nadbiskupijskog arhiva i da je osigurano dolično mjesto zbirci dokumenata o 17-stoljetnom životu Zadarske nadbiskupije. Nadbiskup Prenđa zahvalio je hrvatskim kulturnim vlastima koji su bili osjetljivi za napore nadbiskupije i Državnom arhivu u Zadru čiji dio, po posebnom ugovoru, čini i Arhiv Zadarske nadbiskupije, sa svim elementima autonomije i prvotne brige nadbiskupije. Zahvalio je i mons. dr. Pavi Keru, vikaru za kulturu, na dugogodišnjoj brizi i čuvanju arhiva u teškim uvjetima.

Kancelar Lenkić predstavio je Pravilnik o korištenju arhivskog gradiva kojim se određuju način, uvjeti i postupak njegova korištenja, prava, dužnosti i odgovornosti korisnika arhivskog gradiva te osnovna pravila o korištenju gradiva u čitaonici, koja se sada nalazi na prvom katu Nadbiskupskog ordinarijata. Arhiv će biti otvoren za korisnike svaki dan od 9 do 14 sati. Ravnatelj zadarskog Državnog arhiva Ražov istaknuo je da zbog uloge crkvenih dostojanstvenika i ustanova u prošlosti to gradivo ima značenje za proučavanje vjerske, ali i gospodarsko-društvene kulturne i političke povijesti. Najstarija građa Arhiva su dokumenti o samostanu sv. Marije i spisi Ninske biskupije iz 10. st., sadrži i pergamene iz 11. i 12. st. Arhiv čine dokumenti iz područja odgoja i obrazovanja (sjemenište i bogoslovija), socijalnih ustanova (sirotište), društava, udruga i udruženja (razne bratovštine), vjerske ustanove (spisi zadarske i ninske nadbiskupije, Prvostolnog kaptola i benediktinskog samostana sv. Marije), osobni arhivski fondovi (Karlo Bianchi) te zbirke izvornog arhivskog gradiva. Prof. Ražov istaknuo je da će građa nadbiskupijskog arhiva otkriti vrijedne spoznaje mnogim znanstvenicima.