Split, (IKA) – “Marko Antun de Dominis, splitski nadbiskup, teolog i fizičar” naslov je zbornika radova sa znanstvenog skupa održanog 2002., objavljenog u nakladi Književnog kruga Split, koji je predstavljen u srijedu 3. svibnja u HAZU-Split, u sklopu proslave blagdana sv. Duje. Zbornik su predstavili Bratislav Lučin, don Slavko Kovačić i Vesna Tudjina i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Pismo dr. Ivana Goluba, upućeno iz Rima povodom predstavljanja Zbornika, pročitao je Bratislav Lučin. Predstavljanju su nazočili i umirovljeni nadbiskup Ante Jurić, Josip Filipović Grčić, Kruno Peronja i brojni drugi uzvanici.
Marko Antun de Dominis (1560-1624), znanstvenik, teolog, senjski biskup, splitski nadbiskup, osuđen kao heretik i spaljen na Campo dei Fiori, jedan je od najznačajnijih duhovnih pojava Europe početkom 17. stoljeća, čije su zamisli više stoljeća prethodile njegovu vremenu, njegovo djelo važno je za razumijevanje ekumenizma, jer je unaprijed pretpostavio zamisli usvojene tek nakon više od tri stoljeća (na II. vatikanskom koncilu), kazao je nadbiskup Barišić.
U povodu 400. obljetnice imenovanja Marka Antuna de Dominisa splitskim nadbiskupom (1602), u Splitu je od 16. do 18. rujna 2002. godine održan međunarodni znanstveni skup Marko Antun de Dominis, splitski nadbiskup, teolog i fizičar, u sklopu godišnje smotre Tjedan knjige mediteranske tematike, koji su priredili splitske institucije: Književni krug, Katolički bogoslovni fakultet i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Znanstveni skup imao je međunarodni značaj i okupio je dvadesetak istaknutih stručnjaka s područja povijesti, teologije, fizike, prava, filozofije i povijesti umjetnosti. Raznoliki prilozi koji su uvršteni u ovaj zbornik o Dominisu, rasvjetljuju pojedina razdoblja njegova života i okolnosti koje su ga pratile, kao i različite poglede njegova djelovanja. Također, radovi u zborniku vremenski prate tijek njegova života u smislu domaćih i europskih zbivanja, objašnjavaju pretpostavke njegovih teoretskih stajališta, tumače njegove neobjavljene spise i otkrivaju njegove odnose sa suvremenicima. Uvršteni prilozi uglavnom su izvorni znanstveni radovi, a pojedini od njih utemeljeni su na dosad nepoznatoj ili čak nedostupnoj arhivskoj građi.
Zbornik na 415 stranica bogat je ilustracijama i svaki prilog ima sažetak na engleskom jeziku; tiskani su znanstveni radovi dvadeset i dva predavača (Mile Bogović, Mladen Parlov, Slavko Kovačić, Branko Jozić, Francisko Javier Juez y Galvez, Ivan Golub, Vicko Kapitanović, Marko Trogrlić, Miroslav Granić, Dubravko Knežić, Vesna Tudjina, Franjo Pšeničnjak, Juraj Kolarić, Bratislav Lučin, Lovorka Čoralić, Evgen Paščenko, Matija Berljak, Žarko Dadić, Mladen Martinis, Ivo Derado, Nevenka Bezić-Božanić i Ivana Prijatelj-Pavičić).