Vatikan, (IKA) – Često najviše djeca trpe zbog nedostatka ljubavi i nade, istaknuo je papa Benedikt XVI. u poruci Papinskoj akademiji društvenih znanosti, u kojoj se osvrnuo na probleme koji danas pogađaju djecu, te na pojavu “praznih kolijevki”. Sveti Otac poruku je uputio prof. Mary Ann Glendon, predsjednici te Papinske akademije, u prigodi 12. opće skupštine koja je 28. travnja započela u Vatikanu, na temu “Mladost koja nestaje – Solidarnost s djecom i mladima u nemirnome dobu”.

U ovo nemirno doba, najmanjima često nedostaje moralno vodstvo iz svijeta odraslih, na štetu njihova intelektualnoga i duhovnoga razvoja, upozorio je Papa. Brojna djeca rastu u društvu koje je zaboravilo Boga i dostojanstvo urođeno svakome ljudskom biću. Sveti Otac upozorava kako su nasuprot procesima globalizacije djeca često izložena jednostavno materijalističkome viđenju svijeta i života. Međutim, mladi su po naravi otvoreni nadnaravnome, napomenuo je Papa te upozorio kako djeci prije svega treba ljubav, kako bi postali svjesni da nisu slučajno na zemlji, već zahvaljujući daru koji je dio nacrta Božje ljubavi. Zbog toga su roditelji i odgojitelji pozvani izabrati nacrt života koji razlikuje istinu od laži, dobro od zla, i pravednost od nepravde.

Papa se osvrnuo i na starenje pučanstva u društvima industrijaliziranih zemalja, a ta je pojava popraćena nedostatkom dostatnoga broja mladih koji bi obnovili pučanstvo. Papa priznaje postojanje različitih i slojevitih razloga koji su u temeljima ove stvarnosti, ali ističe kako su razlozi, u konačnici, moralne i duhovne naravi; vezani su, naime, uz nedostatak vjere, nade i, naravno, ljubavi. Spomenuvši svoju encikliku “Bog je ljubav”, poručio je kako ljubav po svojoj naravi gleda prema vječnosti. Možda upravo nedostatak te “stvarateljske” dimenzije ljubavi objašnjava zašto se brojni parovi danas odlučuju ne vjenčati, brojni brakovi propadaju, a stope rađanja izrazito su smanjene. Papa je stoga pozvao članove Papinske akademije društvenih znanosti da pomognu Crkvi u njezinu poslanju kako bi dala svjedočanstvo istinskoga humanizma prosvijetljenoga svjetlom Evanđelja. Osvrnuvši se potom na ljudsku slobodu, Papa je primijetio kako, kada je ona u opasnosti, mladi osjećaju frustracije i postaju nesposobni zauzeti se za one ideale koji oblikuju njihov život kao pojedinaca i članova društva. Unutarnja sloboda je, naime, uvjet za istinski ljudski rast. Oni koji vjeruju da Evanđelje osvjetljava svaki vidik života, ne trebaju nikada zaboraviti temeljnu protivnost između dobra i zla. Vjera, življena u punini ljubavi i prenesena na nove naraštaje, bitan je čimbenik u izgradnji bolje budućnosti koja štiti međugeneracijsku solidarnost, poručio je na kraju poruke Sveti Otac.

Na skupu sudjeluju stručnjaci i mladi promatrači iz raznih krajeva svijeta, a organizirao ga je prof. Pierpaolo Donati sa Sveučilišta u Bologni, koji je u razgovoru za Vatikanski radio istaknuo kako je najveća promjena to što mladi više ne uspijevaju odrasti. Društvo ne daje dovoljno prostora mladima kako bi postali odrasli, pronašli posao, stvorili obitelj. Mladi se zbog toga okreću sami sebi, te tako vrijeme prolazi u nekom vječnom stanju mladosti, a prava se zrelost nikada ne ostvari, upozorio je prof. Donati te napomenuvši kako će se na skupu razmotriti stvarnost mladeži na svim kontinentima, istaknuo da je Afrika kontinent koji najviše zabrinjava, i to zbog nasilja, djece uključene u oružane sukobe, zbog epidemija, AIDS-a, i krajnjega siromaštva; sve to pomalo ubija taj kontinent.