Split, (IKA) – U Zavodu HAZU u Splitu od 19. do 22. travnja održan je XVI. međunarodni znanstveni skup o Marku Maruliću, na kojemu je sedamnaest sudionika govorilo o Marulićevu djelu “Institucija” u povodu 500. obljetnice prvog objavljivanja. U četvrtak 20. travnja na predavanjima se govorilo većinom o Instituciji, a sudjelovalo devet predavača. Na hrvatskom jeziku izlagali su Španjolac Francisko Javier Juez y Galvez i Talijan Ruggero Cattaneo, koji je govorio o stilu Marulićeva latinskog jezika, a Antun Pavešković govorio je o mimetizmu Marulićevih “Pouka”. Neven Jovanović je, među ostalim, govorio važnosti izdanja Marulićevih djela u elektronskom obliku, što bi uvelike olakšalo buduća istraživanja. Teolog dr. Mladen Parlov govorio je o “Marulićevu govoru o svecima”, te istaknuo Marulić dio onoga što nazivamo humanizam i renesansa, ali da istodobno u svojim djelima otkriva opasnosti koje se mogu izroditi iz projekta zvanog “čovjek bez Boga”. Marulić je znao kolika je snaga grijeha u čovjeku te da se čovjek ne može uistinu ostvariti bez Boga. Svojim djelima, osobito Institucijom te Dijalogom o Herkulu, ukazuje na put kojim je moguće ostvariti izvorni kršćanski i ljudski život. Marulićevi sveci su ponajprije svjedoci življenja pojedine kreposti, a time i poticaj čitateljima da ih nasljeduju.
Dr. Ivan Bodrožić svoje izlaganje o Antikristu usmjerio je na treći dio Institucije, knjigu VI, u kojoj Marulić govori o posljednjem sudu, opisujući podrobno sve njegove dimenzije i datosti koje najavljuje Biblija. Biblija je najavila da će jedan od znakova posljednjeg suda biti i pojava Antikrista, osoba u službi Zloga, a kako je taj lik kroz povijest zagonetan, ni Marulić, nije mimoišao progovoriti o Antikristu u svom izlaganju de novissimis – o posljednjoj stvarnosti ljudskoga života, u koje spada posljednji sud. Bodrožić je analizirao Marulićev način pristupa tom problemu u kontekstu vremena u kojem je živio, te je pokušao ustanoviti koja je djela i pisce imao pred očima pišući poglavlja o Antikristu. Uslijedilo je vrednovanje Marulićevih tekstova u kontekstu vjere i Crkve i stvarnih prilika u kojima je živio.
Vinko Grubišić (Kitcher, Ontario) govorio je o “Svetom Jeronimu prema Deset govora za sv. Jeronima Petra Pavla Vergerija i Instituciji Marka Marulića”, dok je Branko Jozić razlagao o Maruliću i pitanju antijudaizma. Bratislav Lučin iznio je nove pojedinosti o svom istraživanju podrijetla glasovitog Trogirskog zakonika, knjige iz Marulićeve knjižnice obilježene znakovima marginalijama njegova vlasnika. Zakonik je obitelji Čipiko stigao preko Marulićevih rođakinja koje su ga najvjerojatnije donijele u miraz. U petak 21. travnja na skupu je govorilo osam predavača, koji su obradili različite teme vezane za Marulićev rad. Smiljka Malinar razlagala je o jeziku svakodnevice u Marulićevim hrvatskim djelima, obuhvativši leksik i frazeologiju. Dragica Malić posvetila se potrazi za pogreškama u djelima Marulića, istaknuvši da bi buduća izdanja trebala biti što bliža njegovom izvornom izrazu; piščevih autografa zasad nema, a svaki prepisivač imao je svoje grafijsko-ortografske navike koje najčešće nisu sretno rješenje. Tamara Tvrtković pronašla je navode iz Marulićevih djela u histografskom radu o Iliriku kojega je napisao Ivan Tonko Mrnavić, a potom je Gorana Stepanić održala predavanje na temu “Prvi iz Petrarke. Recepcijski i percepijski putovi Marulićeve zbirke In epigrammata priscorum commentarius”. Mirko Tomasović održao predavanje na temu Pisanka (1637.) o Augustinu Vlastelinoviću iz Sarajeva, jednom Marulićevu metričkom sljedbeniku, koji u poslanici upućenoj svom stricu biskupu rabio dvostruke srokove dvanaesterce poput onih iz Judite, a slijedio je Marulićeve stope i u retorici i leksiku. Slijedilo je predavanje na temu “Juditine metarmorfoze (Marulić-Gavran – Senker)” u kojem je Cvijeta Pavlović dala raščlambu triju hrvatskih obrada biblijske legende o Juditi i to obrade Marka Marulića, Mira Gavrana i Borisa Senekeradok u obliku epa, romana i drame, dok je Gordana Stepanić istražila recepcijski put zbirke “In epigrammata priscoirum commentarius”. Slijedilo je predavanje Vladimira Bubrina iz Toronta s temom o engleskim prijevodima Marulićeve poezije i Miroslava Palameta iz Vatikana koji se bavio alegorijskim raščlanjivanjem u proznom završetku Marulićeve “Davidijade”, odnosno analizirao je mjesta svjesno napravljenih proturječnosti biblijskoj odnosno povijesnoj istini o spjevu, koja postaje logična ako se tumače kao alegorijski kod.
Na dan Hrvatske knjige, 22. travnja, Društvo hrvatskih književnika “Povjerenstvo nagrade Dana hrvatske knjige” deseti put dodijelio je tri nagrade nazvane po Marulićevim knjigama. Nagradu Judita za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini za 2005. dobio je Nikica Kolumbić za knjigu “Poticaji i nadahnuća”, nagradu Davidias za promicanje hrvatske književnosti u svijetu dodijeljena je Ruggeru Cattaneu za talijanski prijevod “Povijest hrvatske književnosti” Dubravka Jelčića. Nagradu Slavić za najbolji prvijenac dobio je Svjetlan Lacko Vidulić za “Muke Mikuline”. Nakon toga je održana književna večer “Hrvatski pjesnici Marulićevu Splitu”, a nastupili su Tito Bilopavlović, Joško Božanić, Ružica Cindori, Jadranka Čolović-Sviličić, Duško Geić, Petar Opačić, Luko Paljetak, Nikica Petrak i Delimar Rešicki.
U sklopu znanstvenog skupa držano je spomen sjećanje na Charlesa Beneu, s video-projekcijom i izložbom njegovih radova, a sudjelovala je i njegova kći Genevieve Lafon. Predavači su posjetili tvrđavu Čačvina kraj Trilja uz stručno vodstvo arheologa Ljubomira Gudelja, a potom su nazočili književnoj večeri pod nazivom “Marulićev petak u Trlju” koju je priredilo Kulturno društvo Trilj u kino dvorani u Trilju, prigodnu riječ imao je don Ivan Dukić, a o Maruliću i novostima istraživanja njegova djela govorili su Lučin i Tomasović.