Split, (IKA) – U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, 20. travnja je otvorena izložba i predstavljena monografija “Od svetišta Mitre do crkve sv. Mihovila” (rezultati istraživanja u Prološcu Donjem – Postranju kod Imotskog) autora Ljubomira Gudelja. Knjigu je predstavio i o izložbi govorio akademik Nenad Cambi, a izložbu je otvorio umirovljeni arheolog Ivan Marović, nekadašnji djelatnik Arheološkog muzeja u Splitu.
Luksuzno opremljena monografija, s crno-bijelim i kolor fotografijama snimatelja Zorana Alajbega i Ljubomira Gudelja, sadrži kratki pregled prošlosti Imotske krajine i povijesti arheoloških istraživanja u Prološcu Donjem – Postranju, te arheološko topografsku kartu s temeljnim podacima o važnijim arheološkim lokalitetima razmještenim oko gornjeg dijela Imotsko-bekijskog polja. Slijedi povijest istraživanja lokaliteta kod župne crkve Sv. Mihovila u Prološcu Donjem – Postranju s opisom i tumačenjem nalaza koji oslikavaju dva milenija kontinuiranog života ovdašnjeg naselja. O tome svjedoče nalazi ostataka antičke arhitekture, ranokršćanskog i ranosrednjovjekovnog sakralno-sepulkralnog kompleksa, te prikupljena zbirka kamenih, keramičkih, staklenih i metalnih spomenika. Među njima ističu se rimske nadgrobne stele, ulomci ranokršćanskog i srednjovjekovnog crkvenog namještaja izrađenim pretežno od lapora-muljike te od blokova vapnenca i mramora, stećci, kao i novovjekovni kameni spomenici. U 158 istraženih grobova svi pokojnici bili su položeni na leđa, opruženih ili ruku prekriženih preko karlice, većinom glavom okrenuta zapadu, a ostali, prilagođeno zatečenim arhitektonskim ostacima pravcem jug-sjever, odnosno sjever-jug. U rukama su pronađeni primjerci antičkog, kasnoantičkog, srednjovjekovnog i novovjekovnog nakita i dijelova vojno-konjičke opreme, a u otkopanim slojevima fragmenti staklenog i keramičkog posuđa. Numizmatičku zbirku čine primjerci rimskog, bizantskog, turskog, venecijanskog i austrougarskog novca. Najznačajniji pokretni spomenik s lokaliteta je dvostrana mitraička ikona s prikazom Tauroktonije na reversu i Gozbe na reversu, te posvetnim natpisom.
Osim o antičkoj i srednjovjekovnoj prošlosti lokaliteta, arheološka istraživanja su obogatila saznanja o staroj crkvi Sv. Mihovila koja je, prema nesigurnom svjedočanstvu fra Mate Gnječa, podignuta već oko 1600. godine. Stara crkva obnovljena je sredinom 18. stoljeća o čemu svjedoče pisani izvori iz 19. stoljeća i ostatak latinskog na ploči sastavljenoj od ulomaka pronađenih tijekom arheoloških istraživanja.
Izložba na kojoj su izloženi kasnoantički nalazi keramičkih ulomaka,, krhotine staklenih posuda i prozorskih okna, te brončanih predmeta i drugog, kao i ulomci predromantičkog crkvenog namještaja od vapnenca, kao i pronađeni ulomci kasnosrednjovjekovnih keramičkih posuda i ulomci križeva od muljike, ukrašeni brazdama i nečitkim pismima i brojni drugim predmetima, mogu se razgledati od početka lipnja.