Zagreb, (IKA) – Korupcija je veliko zlo ovog vremena, a veliko je zlo i u Hrvatskoj. Protiv korupcije se svi trebamo boriti i zato je potrebno i jasno zakonodavstvo. Meni se čini da u našim zakonima ima puno rupa koje omogućuju upravo tu korupciju, upozorio je kardinal Josip Bozanić u Dnevniku plus emitiranom u četvrtak 20. travnja na Prvome programu HTV-a. U razgovoru je kardinal poručio da treba stvarati zakone koji neće biti prikladni samo za konkretnu, neposrednu situaciju, nego će imati dugoročnu vrijednost, koji će zastupati i promicati principe. Kod nas se puno govori o sudstvu, o tome kako ono nije djelotvorno, ali suci primjenjuju zakone pa je pitanje omogućuju li zakoni takav postupak u našem sudstvu, prokomentirao je zagrebački nadbiskup. Upozorio je također da se zakoni ponekad donose olako, te je poručio da ih treba solidno pripremati, da treba dobro studirati prijedloge zakona te ne treba olako dizati ruke pri njihovom izglasavanju.

U razgovoru je kardinal poručio da Crkva ne želi izravno ući u politiku, jer politiku trebaju provoditi izabrani predstavnici naroda, ali i da Crkva neće nikad šutjeti te da će ukazivati osobito na etička načela i to će neumorno činiti i kad to bude ugodno i manje ugodno.

Kardinal je kazao kako je Hrvatska u posljednjih pedesetak godina doživjela dva potresa. Prvi je bio komunistički, kad je došlo do nacionalizacije i do podruštvljenja mnogih dobara. Novi potres dogodio se kad je u demokratskim promjenama došlo do privatizacije. To je bila prilika mnogima da ne postupe po savjesti, često iskorištavajući i zakone ili tako tumačeći zakone da na neki način iskoriste priliku, tako da je došlo do situacije gdje su stradali najslabiji, upozorio je kardinal.

Na upit je li Crkva dovoljno glasna, svjedočka i proročka, jer bilo je primjedbi da nije dovoljno jasno govorila kad je bilo riječ o pretvorbi i privatizaciji i o svim kriminalnim radnjama, kardinal je odgovorio da Crkva uvijek nastoji govoriti te je podsjetio na svoje prvo obraćanje kao zagrebačkog nadbiskupa javnosti s pismom u kojem je bio spomenut “grijeh struktura”, te je istaknuo da se zapravo time željelo usmjeriti pozornost na naše zakonodavstvo. Zakoni su omogućili privatizaciju onakvu kakva je bila, odnosno ako oni to nisu omogućili onda izvršna vlast i ostali sustavi vlasti nisu izvršili svoj posao, prokomentirao je.

Na pitanje jesu li društvene elite u Hrvatskoj posljednjih petnaestak godina položile ispit iz zakonitosti, odgovornosti u zemlji u kojoj je gotovo sve na prodaju, kardinal je poručio da je danas potrebno posebnu pozornost usmjeriti na čovjeka, da treba štititi našega čovjeka i da je prvi zadatak i države i državnika da sa zakonima, i na drugi način, štite građani ove zemlje. Neminovna je tržišna ekonomija, ona ima svoje zakone, ali treba poštivati i zakone jedne zemlje. Vidimo da se u procesu prema Europskoj uniji od nas traži nešto što nije ozakonjeno u zemljama koje su članice te Unije. Potrebno je dobro štititi svoje građane i dobro obrazložiti i opravdati svoje interese, kazao je.

Ukazao je pri tome da se olako govori i o ljudima koji su u politici, koji nose državne odgovornosti. Politika je častan posao, to je rad za opće dobro i treba s jedne strane pripremati mlade da uđu u politiku i da uđu u državne službe, a s druge strane treba pomoći svima koji jesu u politici da što bolje izvrše svoj posao, jer o njima u mnogočemu ovisi naše opće dobro, pojasnio je kardinal.
Osvrnuvši se na ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kardinal je izjavio da je, s jedne strane naše mjesto u Europi, u Europskoj uniji, a da s druge strane upravo u ovom procesu pregovaranja treba odgovorno izvršiti posao. Naša perspektiva je Europa, ali ne treba nepotrebno žuriti, treba dobro definirati svoje interese. Treba osigurati i očuvati svoj identitet i treba znati braniti svoje dostojanstvo pred Europom, pojasnio je.

Na pitanje gdje je i koje je mjesto Crkve u Europi, posebno s obzirom na procese sekularizacije u Europi, kardinal je odgovorio da Crkva živi u Europi, ona je na neki način jako povezana s Europom, pa čak s Europskom unijom jer oci europskog ujedinjenja su upravo uvjereni katolici, a u tu skupinu treba svrstati i velikog papu Ivana Pavla II., koji je govorio o ujedinjenoj Europi i onda kad to drugi nisu govorili, u doba komunizma. Katolička crkva živi u Europi, ona ju je gradila i ona želi i danas pridonijeti ono što je njoj vlastito, da Europa bude što više Europa. Ako Europa zaboravi svoje korijene, ona neće imati budućnosti i zato Crkva želi služiti Europi i onda kada traži da se ne zaborave kršćanski korijeni, napomenuo je.

Govoreći o hrvatskome čovjeku, kardinal je rekao da njemu danas treba samopouzdanje. Hrvatskom čovjeku danas treba reći “Ne boj se, budi hrabar, vjeruj u sebe, u svoje dostojanstvo, čuvaj svoj identitet i onaj hrvatski i kršćanski, ne daj se manipulirati od nikoga”, istaknuo je kardinal.

Na upit kako se Crkva nosi s pogreškama i promašajima unutar iste Crkve, i je li prisiljena na kompromise, kardinal je odgovorio da je Crkva i božanska i ljudska te da je u njoj stalno prisutan i božanski element Duh Sveti, koji ju iznutra jača i osnažuje i pomaže da što više provodi ono što joj daje Evanđelje. Ali, s druge strane ona je sastavljena od ljudi koji imaju svoje pogreške i Crkva je svjesna toga da su njezini vjernici i grešnici i ona se i zbog toga i kaje, ali ona je sigurna i njezina je sigurnost upravo u onome što je dobila od Isusa Krista u Duhu Svetome, poručio je.

Na pitanje je li Crkvi danas važnije “biti” nego “imati”, kardinal je odgovorio da je sigurno važnije “biti”. Dakako da su Crkvi za vršenje misije potrebna i neka materijalna dobra. I Crkva kad traži nešto opet to traži za čovjeka, neće to upotrijebiti za sebe, neće stvarati profit, neće prodati strancu, nego će to dati u službu čovjeka. Sigurno da je ono “imati” izazov za svakoga, a Crkva na tome području treba slijediti svoja načela da ono što ima treba biti u službi njezine misije, u službi Caritasa i u službi odgoja, osobito mladih, napomenuo je, te u tom kontekstu istaknuo važnost osnivanja Katoličkoga sveučilišta o kojemu je upravo toga dana dogovarao pojedinosti s predsjednikom hrvatske Vlade, a čime Crkva pokazuje da joj je stalo do čovjeka, posebice do mladih ljudi.

Na pitanje koliko se spremno suprotstavlja kritici, nepravednoj “sotonizaciji” života i rada ili čak nekad “verbalnom teroru”, kardinal je prokomentirao da se ne treba previše osvrtati na to. Ako je u pitanju opravdana kritika, onda je rado želimo poslušati, i ona nam koristi i zahvaljujemo svima koji to čine. A ovo drugo, to je nešto što je prolazno i Crkva treba biti više zauzeta time da što bolje vrši svoju misiju, kazao je.

Na upit tko će i kako ponuditi Hrvatskoj izlaz iz krize i koje su zadaće Crkve u tome, kardinal je odgovorio da je kriza zapravo izazov da čovjek smogne nove snage i da zakorači u novo područje. Treba imati nadu i pouzdanje i mislim da mi u Hrvatskoj imamo dovoljno sposobnih ljudi, osobito to osjećam s mladim ljudima. Treba dati šansu mladim ljudima i vjerujem da imamo dovoljno snage da izađemo iz ovoga što vi kažete kriza, zaključio je kardinal Bozanić u razgovoru u Dnevniku plus.