Zadar, (IKA) – “Dramatična situacija Katoličke Crkve u BiH – stradanja, izazovi, zadaće i nade”, tema je izlaganja koje je banjolučki biskup Franjo Komarica 7. travnja održao u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Posjet biskupa Komarice Zadru, nazočnost zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe i velike skupine studenata pozdravio je rektor Sveučilišta u Zadru dr. Damir Magaš.

“Bosna je dom hrvatskog naroda, kao što je Hrvatima u Hrvatskoj dom Dalmacija i Slavonija”, rekao je na početku izlaganja biskup Komarica, upozorivši da se kao pripadnici istog naroda koji žive u dvije države nedovoljno poznajemo. Već prije 4. st. kršćani su obitavali na području današnje Banjolučke biskupije. U proteklom stoljeću, koje je na našem prostoru obilježila smjena šest država i vođenje četiri rata, Katolička crkva plaćala je najveću cijenu, rekao je biskup Komarica, istaknuvši kako su nepravde u posljednjih petnaest godina najdramatičnije, jer su sustavno planirane i uzrokom su progona Hrvata kao najstarijeg naroda u BiH.
Biskup Komarica je izložio statističke podatke o stradanju Hrvata na području Banjolučke biskupije u agresiji na BiH u razdoblju od 1991. do1995. Porušeno je 95% crkvenih zdanja, ubijeno šest svećenika, jedna redovnica, a dom je napustilo 200.000 prognanika. Od 130.000 Hrvata nekad, danas na teritoriju Republike Srpske živi njih 5000. Od 67% protjeranih katolika iz cijele BiH, vratilo se njih 13%. Usprkos tom ciljanom, planiranom i namjernom poticanju progona, katolički vjerski poglavari uvijek su se zauzimali za mir, promicali međusobno uvažavanje, solidarnost i praštanje, poticali na izbjegavanje sukoba, strpljivo podnošenje zla i nepravde i zauzimanje vjernika za temeljna prava. Biskupi BiH 8. prosinca 1995., prije parafiranja Daytonskog sporazuma, upozorili su na njegove nelogičnosti i nepravednu podjelu BiH u kojoj je hrvatski narod sustavno svođen na manjinu.

Govoreći o izazovima trenutnog stanja u BiH, povratak izbjeglica i prognanika temeljno je pitanje koje politički još nije riješeno i nailazi na brojne administrativne prepreke. Problem je i ekonomska strana ostvarenja povratka. Katolička crkva zauzima se da se svima omogući povratak na svoje, rekao je biskup Komarica. BiH je još uvijek prostor političkog previranja i nejedinstvene vlasti. Potrebno je uspostaviti funkcioniranje pravne države, promicati prava za sve narode i građane u BiH, nacionalnu ravnopravnost i ekonomski napredak. “Očekuje se pomoć od Europe, no ona je u sebi nejedinstvena, neodlučna i nepoštena” upozorio je biskup Komarica. Istaknuo je pomoć i potporu Svete Stolice i Ivana Pavla II. On je za pohoda BiH i u ostalim prilikama isticao kako treba pomoći ostanku i oporavku Crkve u BiH, omogućiti povratak izbjeglicama i prognanicima i život dostojan čovjeka.
Biskup Komarica govorio je i djelovanju Caritasa, koji je pomagao svima, bez obzira na vjeroispovijest. Iznio je statističke podatke o materijalnoj obnovi kuća i crkvenih objekata čija je obnova uslijedila tek nakon obnove oštećenih kuća. “Crkva je jedina adresa na koju se Hrvati obraćaju za pomoć, no nije nadležna biti u svemu partner političkim stranama”, upozorio je banjolučki biskup, dodavši da se neće predati usprkos svim teškoćama.
Govorio je i o susretu s papom Benediktom XVI., koji je biskupe potaknuo da ne dopuste da se razočaraju u svojim nadama. Nije lako početi iznova, ali je moguće. Za posljednjeg pohoda ad limina Sveti Otac zanimao se kako se razvija i širi pobožnost prema bl. Ivanu Merzu, rekao je biskup Komarica, poželjevši da studenti otkriju i upoznaju njegov uzorni lik, jer je u sebi ujedinio znanost i vjeru i primjer je kako se ostvariti u potpunoj integralnosti svoje osobe.

“Želimo snagom svoje vjere pomoći konstruktivnoj izgradnji u BiH na načelima istine, pravde i poštivanja dostojanstva svakog čovjeka i naroda”, istaknuo je na kraju biskup Komarica, a potporu tim nastojanjima Katoličke crkve u BiH izrazio je i nadbiskup Prenđa.