Zagreb, (IKA) – Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije održan je u ponedjeljak 3. travnja u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Susret je započeo pokorničkim bogoslužjem koje je u sjemenišnoj crkvi predvodio dr. Stjepan Baloban. Program je nastavljen u velikoj sjemenišnoj dvorani gdje je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozdravio sve okupljene svećenike, njih više od tri stotine. Kardinal se osvrnuo na obljetnicu smrti pape Ivana Pavla II., istaknuvši kako i danas osjećamo njegovu prisutnost u Crkvi, a mi u Hrvatskoj i njegovu ljubav koju nam je iskazao kroz tri pohoda našoj domovini i dva Bosni i Hercegovini te u presudnim vremenima za naš narod i domovinu. Stoga je pozvao sve nazočne svećenike da u svojim zajednicama komemoriraju spomen na blagopokojnog Papu te zajedno s vjernicima zahvale Bogu za dar Ivana Pavla II.
Glavna tema svećeničkog dana bila je u znaku prve enciklike pape Benedikta XVI. “Deus caritas est” o čijem je značenju i aktualnosti progovorio profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Stjepan Baloban. Prva i programatska enciklika, što je za svakog Papu prevažni dokument, rekao je predavač, aktualna je u izboru teme, u načinu pisanja i teološkom rječniku, koji je jasan i razumljiv kako za teologe stručnjake i intelektualce tako i obične ljude. A značenje enciklike dr. Baloban vidi u tome što Papa nudi perspektivu u kojoj bi trebalo obrađivati teška moralna i socijalna pitanja današnjice. Razlog zašto se Papa kao poznati dogmatičar u prvom dokumentu bavi moralnim i socijalnim pitanjima predavač je pronašao u činjenici da je sadašnji Papa bio dugogodišnji prefekt Kongregacije za nauk vjere gdje se u cijelom svojem mandatu susretao s najtežim problemima Katoličke Crkve, a to su nakon Drugog vatikanskog sabora bili upravo problemi moralne i socijalne naravi. Enciklika uz kratki uvod i duži zaključak ima dva dijela koji se nadopunjuju i predstavljaju zaokruženu cjelinu u nerazdvojivoj povezanosti između «ljubavi prema Bogu i ljubavi prema bližnjemu». Nakon iscrpnog prikaza svih glavnih naglasaka enciklike dr. Baloban je zaključio kako je za našu hrvatsku teologiju, koja desetljećima pokušava pronaći svoju specifičnost i ulogu u razvoju crkvenog života u Hrvatskoj, enciklika Deus caritas est izvrsna prigoda koju ne bi trebalo propustiti, a osim toga da ta enciklika nudi brojne poticaje za razvoj teološke socijalne misli u Hrvatskoj o čemu velikim dijelom ovisi javna prisutnost kršćana i Crkve u hrvatskom društvu.
Nakon kraćeg odmora podnesena su različita izvješća, a prvo, o rezultatima vizitacije u Caritasu Zagrebačke nadbiskupije koja je provedena od 1. kolovoza do 27. studenoga 2005. godine, podnio je vizitator pomoćni zagrebački biskup Valntin Pozaić. Ujedno je svećenicima predstavljeno i novo vodstvo Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, predsjednik Boris Balenović i ravnatelj Krešimir Miletić. Balenović je poticajnim riječima pozvao župnike na pomoć i suradnju s novim vodstvom Caritasa te da se ne umore u karitativnim nastojanjima i u osnivanju Caritasa u svojim župama. Novi ravnatelj Krešimir Miletić predstavio je svoj životni i profesionalni put istaknuvši kako novu službu doživljava kao vjernički poziv i profesionalni izazov. Upozorio je na važnost angažiranja stručnjaka u radu Caritasa kao i na nužnost prihvaćanja suvremenih standarda u provođenju toga, uz navještaj i liturgiju, stožernog djelovanja Crkve. Ukazao je i na velike mogućnosti Crkve da odgovori na socijalne izazove našega vremena koje se ponajprije ogledaju u snažnoj evanđeoskoj motivaciji kao i razgranatoj mreži na terenu. I on je pozvao sve svećenike, napose župnike, na suradnju naglasivši njihovu nezamjenjivu ulogu u karitativnom djelovanju Crkve, jer su oni, kako je rekao, na neki način utjelovljenje Caritasa u svojim sredinama. Izvješće o dosadašnjem tijeku predsinodskih rasprava diljem Nadbiskupije u različitim skupinama vjernika podnio je tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije Tomislav Markić. Kako će cijela 2006. godina u Zagrebačkoj nadbiskupiji biti upravo u znaku presinodskih rasprava izrazio je zadovoljstvo što su već započele u svih sedam arhiđakonata te da u njihovom provođenju sudjeluje oko dvije tisuće animatora. Istaknuo je kako je do sada održano preko četiristo rasprava u kojima je sudjelovalo oko šest i pol tisuća vjernika. Pohvalio je župe u kojima je održano najviše rasprava te sve potaknuo da se još zauzetije uključe u sinodski hod. Susret je završen molitvom za Sinodu.