Zadar, (IKA) – Na blagdan preminuća sv. Benedikta, utemeljitelja benediktinaca, a u povodu 900. obljetnice Kolomanova zvonika crkve Sv. Marije u Zadru, u kapitularnoj dvorani samostana benediktinki u Zadru održano je 21. ožujka predstavljanje restauriranih srednjovjekovnih zidnih slika u kapeli prvog kata zvonika crkve Sv. Marije. O značenju tog kulturnog dobra i restauratorsko konzervatorskim radovima koje je podmirilo Ministarstvo kulture RH govorili su stručnjaci i sudionici projekta obnove: prof. dr. Pavuša Vežić, konzervatori Anastazija Magaš i Ivan Srša, voditelj radova, te prof. Miljenko Domijan, glavni konzervator u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva RH. U suradnji sa zadarskim Konzervatorskim odjelom, obnovu je izveo Hrvatski restauratorski zavod, te se nazočnima obratio i njegov ravnatelj Ferdinand Meder. Okupljenima se obratio i zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Nakon šest godina radova na zidnim slikama u kapeli Vekenege, glavarice samostana Sv. Marije u 12. st., za čijeg je života dovršena gradnja zvonika kojeg je 1105. dao sagraditi kralj Koloman, taj je intimni molitveni kutak Vekenege i ostalih opatica kroz stoljeća svečano otvoren i predstavljen javnosti. Glavarica samostana č.m. Anastazija Čizmin rekla je da ta kapela opaticama predstavlja obogaćenje i ubuduće će je koristiti za dan svoje posebne povučenosti i molitve. “Benediktinke su se u njoj okupljale vjekovima, a i sada se moraju grijati na ljubavi Božje riječi i to će se nastaviti. Pojedinačno, jedna mjesečno će imati priliku boraviti u toj kapelici za osobnu molitvu i produbljivanje svog duhovnog života”, rekla je s. Anastazija.
Romaničke freske u zvoniku Sv. Marije visoke su umjetničke kvalitete i u europskim okvirima zauzimaju svoje mjesto, koje će sada moći u cijelosti valorizirati. Kršćanstvo je inspiriralo čudesna umjetnička djela, rekao je nadbiskup Prenđa, podsjećajući na koncilsku misao: “Treba poraditi da umjetnici osjete da ih Crkva priznaje u njihovoj djelatnosti i da uživajući odgovarajuću slobodu lakše uspostave odnose s kršćanskom zajednicom”. Istaknuo je kako su se u Zadru integrirali tragovi pretkršćanske umjetnosti s bogatom umjetnošću kršćanskog obilježja, što se ostvarilo i u samostanu. Nadahnuće umjetnika našlo je u monaškoj benediktinskoj zajednici ne samo razumijevanje, nego i potporu da nastanu freske, umjetničko djelo trajne vrijednosti”, pojasnio je nadbiskup, zahvalivši svim sudionicima tog projekta od crkvenoga, kulturnog i povijesnog značenja.