Đakovo, (IKA) – U povodu svetkovine sv. Josipa, zaštitnika Hrvatskog sabora, Đakovačka i Srijemska biskupija upriličila je 16. ožujka na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu susret s djelatnicima u stranačkom i političkom životu s područja biskupije. Tema susreta bila je “Jesmo li spremni za ulazak u Europsku uniju?” Bio je to šesti susret kojim Đakovačka i Srijemska Crkva u svojoj brizi i zauzetosti za čovjeka nastoji, između ostaloga, produbljivati suradnju i s političkom zajednicom na slavonskim prostorima, organizirajući dva puta godišnje takav susret.

Osamdesetak djelatnika iz stranačkoga i političkog života i više svećenika, na početku je pozdravio pomoćni đakovački i srijemski biskup Đuro Hranić, koji je bio i moderator susreta. Biskup Hranić sudionicima je prenio pozdrave dijecezanskoga biskupa Marina Srakića koji je početkom veljače operirao srčani zalistak. Iskreno se kao Crkva radujemo i vjerujemo da će u stvaralačkoj vrijednosti, humanističkoj i kršćanskoj tradiciji našega kontinenta biti zajamčen primat etičkih i duhovih vrijednosti. I u tom svjetlu pitamo se na ovom susretu jesmo li mi kao narod i kao regija spremni na poštovanje europskih stečevina i na ulazak u Europsku uniju te što nam je svima činiti da bismo se što bolje pripremili i da bismo svojim identitetom i onim što imamo mogli obogatiti Europsku obitelj? Biskup Hranić potom je istaknuo kako se susretom želi posvijestiti da su nazočni ulazeći u stranački politički život bili poneseni motivima koji su bili duboko altruistični, domoljubni, prožeti motivom iskrene ljubavi prema vlastitom narodu i prema vlastitoj regiji u kojoj žive i djeluju.

Izlažući na temu “Jesmo li spremni za ulazak u Europsku uniju?” dr. Vladimir Dugalić, voditelj Biskupijskog ureda za promicanje socijalnoga nauka Crkve i za društvena pitanja, na početku je objasnio realnost unije kojoj Hrvatska želi pristupiti. Unatoč tome što nameće mnoge pozitivne standarde i tako pokreće mnoge promjene u našem društvu, moramo biti svjesni kako je ona pragmatična i utilitaristički usmjerena. Pristupanje EU izaziva stoga za manje razvijena društva, poput hrvatskoga, i ozbiljne poteškoće te je na hrvatskim političarima velika odgovornost da što bolje pripreme hrvatske građane za ulazak u tu asocijaciju. Nakon što je ukazao na određene posljedice naslijeđenog mentaliteta iz socijalističkog sustava koje su još uvijek prisutne u našem društvu, u drugom dijelu izlaganja predavač je iznio tri temeljna imperativa pred kojima stoji hrvatsko društvo. Na prvom je mjestu imperativ gospodarskog razvoja, koji pretpostavlja zaštitu prirodnih bogatstava, razvoj tehnologije te osobito podizanje stručnosti i znanja. Upravo socijalni nauk Crkve ukazuje kako danas postoji drugi oblik vlasništva koji nije manje važan od posjeda zemlje: vlasništvo spoznaje, tehnike i znanja. Na tom tipu vlasništva temelji se bogatstvo industrijaliziranih nacija daleko više nego na vlasništvu prirodnih rezervi. Tako sve očitijom i odlučujućom postaje uloga ljudskoga rada, discipliniranog i stvaralačkog i – kao bitan dio takvog rada – sposobnost za inicijativu i poduzetništvo, kako je istaknuo papa Ivan Pavao II. u enciklici “Stota godina”, budući da taj proces “uključuje važne kreposti, kao marljivost, radinost, razboritost u preuzimanju razumnih rizika, dostojnost povjerenja i vjernost u međuljudskim odnosima, snaga u provedbi teških i bolnih odluka, ali nužnost za zajednički rad poduzeća i da se prevladaju nadošle nevolje”.
Na drugom je mjestu politički imperativ, koji pretpostavlja permanentno obrazovanje, osobito političara te uspostavu pravne države. Tumačeći deset zapovijedi za političare, predavač je ukazao kako Hrvatskoj trebaju kompetentni političari koji će savjesno i odgovorno ispuniti svoju dužnost u službi pravnog poretka. Ukazujući na rezultate posljednjih socioloških istraživanja, predavač je istaknuo kako se osobito moramo potruditi u rješavanju korupcije u društvu te uspostaviti efikasne društvene strukture, transparentnost u radu, snažniju civilnu kontrolu te jaču svijest o općem dobru. Stoga, kao treći imperativ nameće se izgradnja sve solidarnijeg društva sa snažnijim volonterskim angažmanom građana. Približavanje Europskoj uniji upravo na tom planu mora nam najviše pomoći, jer bez primjene načela supsidijarnosti nećemo shvatiti mentalitet europskog građanina. Društveni imperativ bit će ostvaren ukoliko približavanje EU pomogne hrvatskim građanima shvatiti važnost samoorganiziranja, samoudruživanja i timskoga rada te uloge društvenih institucija. U tom procesu, zaključio je dr. Dugalić, i Crkva mora pripomoći jer, kako je istaknuo papa Benedikt XVI. u svojoj prvoj enciklici “Bog je ljubav”, kršćanstvo mora postati nutarnja duhovna spona koja će dati dušu institucijama društva, jer ne trebamo državu “koja će sve uređivati, svime upravljati i sve imati pod svojom vlašću, već državu koja će, u skladu s načelom supsidijarnosti, velikodušno prepoznati i poduprijeti inicijative koje potječu od različitih društvenih snaga i predstavljaju spoj dragovoljnosti i blizine ljudima koji trebaju pomoć”.

Nakon predavanja uslijedilo je promišljanje predstavnika političkih stranaka o spremnosti za ulazak u EU. Tako je, prema riječima Kazimira Mikića (HSLS), primarni cilj EU osigurati gospodarsku dominaciju ili pak uspješnu konkurenciju na ostale svjetske centre. I za Hrvatsku u EU ima mjesta. “Zadovoljavanje zadanih kriterija trebalo bi iskoristi kao savjete za uređenje naših unutarnjih odnosa, za rješavanje naših opće gospodarskih društvenih problema, za stvaranje uvjeta življenja dostojnih čovjeka. Hrvatska neće biti država o kojoj će ovisiti EU, ali će Hrvatska ovisiti o prilikama u njoj, zato EU traži da se počnemo ponašati prema pravilima koji u njoj vladaju”, rekao je Mikić. Prema njegovim riječima Zagreb i Istra su već u EU, dok je ostali dio Hrvatske još daleko od nje. Bez supsidijarnosti i razvijanja samoodgovornosti, Hrvatska nikada neće ispuniti kriterije za članstvo, zaključio je Mikić.

“Mi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čiji sam župan, u kojoj je osnovan Odjel za kapitalna ulaganja i za međunarodnu suradnju, sada očekujemo šest visokoobrazovanih ljudi i pokušavamo stvoriti ekipu koji će znati iskoristiti projekte”, rekao je Božo Galić (HDZ). Poručio je da treba stvarati uvjete za razvoj gospodarstva. U ime HSP-a govorila je Sonja Balentović koja je rekla kako su pravaši eurorealisti, a ne euroskeptici, kako se u javnosti govori. HSP traži približavanje Europi bez posebnih ili težih uvjeta za Hrvatsku uz punu zaštitu hrvatskoga i gospodarskoga interesa te nacionalnoga suvereniteta.

Stjepan Zeko (HNS) je rekao kako Hrvatska sada nije spremna za EU, a bit će za tri, četiri godine. Poručio je kako “trebamo imati više povjerenja u sebe i svoje snage. Bitno da vlastitim snagama organiziramo vlastitu državu koja će biti spremna za nekoliko godina ući u EU”. Upitavši što treba činiti, Zeko je odgovorio kako odgovornost treba poredati po značaju vlasti – zakonodavnoj, izvršnoj i pravosudnoj. Govoreći o temi susreta, Zlatko Cegledi (SDP), rekao je kako je lijepo biti optimist, ali je ukazao kako treba biti svjestan pozicije u kojoj se Vukovarsko-srijemska županija nalazi – na zadnjem mjestu u Hrvatskoj. “Moramo si postaviti pitanje čime moramo biti privlačni EU. Trebamo shvatiti da mi trenutno nismo sposobni ni za Hrvatsku, dakle postoji raskorak između razvijenih regija i nas koji smo na začelju prema mnogim pokazateljima. Bio bih presretan da na nekim sljedećim skupovima dođemo s boljim pokazateljima i onda svi skupa možemo biti sretni. Činjenica je da ovu županiju nisu doveli mali ljudi na mjesto gdje jest”, rekao je Cegledi.

Član Poglavarstva Osječko-baranjske županije Andrija Zdravčević (HDSSB) rekao je kako Hrvatska u EU želi ući kao visokorazvijena zemlja i stoga mora raditi na znanju. Glede Slavonije rekao je kako ona želi biti ravnopravna s ostalim dijelovima Hrvatske. Nedeljko Bosanac (HDSSB) smatra da se politička elita odvojila od naroda. Željko Cirba (HDZ) govorio je o stanju na terenu te govoreći o Općini Lovas, čiji je načelnik, ukazao na konkretne projekte i planove koje ostvaruju uz pomoć suradnika, domaćih i inozemnih partnera. Tako je, primjerice, u općini Lovas otvoren Ured za međunarodnu suradnju, radi se Program ukupnoga razvoja, informira se stanovništvo, itd. Zahvaljujući na ovakvim susretima, Marinko Beljo (HDZ) je rekao kako će EU od Hrvatske napraviti što hoće ukoliko Hrvati ne uvide svoju ulogu te vremena za teoretiziranja nema. Istaknuo je kako je Slavonija siromašna, ali ima izgleda biti bogata. Zvonko Matić iznio je činjenicu kako je u politici zanemaren duhovni dio, a osvrćući se na Slavoniju rekao kako je ona i ekonomski i duhovno loše. Predstavnik HSU-a Mihajlo Tomašković ukazao je kako nema nijednog predpristupnog fonda u kojem bi umirovljenici našli svoje mjesto te se upitao kako će umirovljenici u Europu?

U sintezi susreta dr. Dugalić je rekao kako se iz izlaganja svih predstavnika političkih stranaka jasno može iščitati kako još nismo spremni za ulazak u EU, prije svega gospodarski, ali i društveno-politički, te da je pred nama još puno posla prije ulaska u punopravno članstvo. “Premda smo svjesni da će naš put prema EU više biti političko, nego gospodarsko pitanje te da će naše primanje u punopravno članstvo Europske unije više ovisiti o političkoj odluci sadašnjih članica Unije, mi moramo sve učiniti da to dočekamo što spremniji. Na današnjim političarima je povijesna odgovornost te ne smiju jadikovati, već se moraju suočiti sa situacijom i prihvati izazove. I ovi susreti u Đakovu jedna su korisna razmjena iskustava, jer mi nemamo alternativu. Pristupanje EU pruža nam mnoge mogućnosti i pitanje je hoćemo li imati znanja i umijeća to iskoristiti”, rekao je dr. Dugalić. Na kraju susreta istaknuto je kako je danas prioritet pronaći ljude koji će znati osmisliti projekte i uz pomoć predpristupnih fondova stvarati što povoljnije gospodarske uvjete. Istodobno, zadaća je političara osmisliti razvojnu strategiju svojih sredina te omogućiti društvene i političke reforme. Na kraju susreta biskup Hranić svakoga je sudionika darivao enciklikom pape Benedikta XVI. “Bog je ljubav”.