Zagreb, (IKA) – U sklopu tribine “S Kristom za zajedništvo i slobodu!” Hrvatskoga društva katoličkih novinara kardinal Josip Bozanić održao je 15. ožujka u dvorani Tribina grada Zagreba predavanje na temu “Kršćani u Europi danas” u kojemu je promišljao o značenju kršćanstva i Kristova Evanđelja u Europi.
Zagrebački nadbiskup istaknuo je pet teza kao polazište za raspravu o značenju kršćanstva i Kristova evanđelja u Europi. Prva se odnosi na krizu samosvijesti u kojoj se osjeća čudan odnos prema svojim vrijednostima, povijesti i kulturi te bijeg od vlastite stvarnosti, a multikulturalnost ne može postojati bez zajedničkih veličina i poštovanja onoga što je sveto svakomu od nas. “Živimo, kako to ističe i Benedikt XVI., u vremenu diktature relativizma koja ne priznaje ništa konačno”, rekao je kardinal te dodao kako to vrijeme karakterizira i gubitak kršćanskoga pamćenja, a kao plod te egzistencijalne tjeskobe valja istaknuti smanjenje nataliteta, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Drugo, društvo treba zajamčiti vrijednosti kojima nitko ne može manipulirati, u smislu poštivanja ljudskih prava i dostojanstva koji moraju biti predstavljeni kao vrijednosti koje prethode svakom državnom zakonodavstvu. Treća teza odnosi se na čuvanje i promicanje braka i obitelji, budući da smo svjedoci sve većeg broja rastava, zajedničkoga života muškarca i žene bez pravnoga oblika braka te brojnih zahtjeva homoseksualaca, kako u svijetu, tako i kod nas. Tu zapravo nije riječ diskriminaciji već o pitanju što je ljudska osoba kao muškarac i kao žena, rekao je kardinal. Četvrta teza odnosi se na islam i buđenje kršćanskoga identiteta, budući da nijekanjem kršćanskog identiteta Europi prestajemo biti zagovornicima multikulturalnoga dijaloga. A islamska obilježja u Europi i najnoviji događaji u vezi s karikaturama proroka Muhameda, otvaraju nova pitanja za europsku javnost, budući da je riječ o povrijeđenim vjerskim osjećajima, i odnosu medijske slobode u odnosu na druge ljudske vrijednosti.
Posljednja od teza mogla bi se sažeti u pitanja gdje je danas Hrvatska te koje je mjesto kršćana danas s obzirom na to da smo društveno i kulturno zahvaćeni Europskom unijom. Crkva sa svojim iskustvom spajanja partikularnog i univerzalnog može pomoći u oblikovanju europske zajednice naroda, a temeljnim odrednicama svojega socijalnoga nauka može dati impulse za humanije uređenje društva. U tom je smislu kardinal upozorio na potrebu jačanja svijesti našeg crkvenog i narodnog dostojanstva, jer samo ćemo na taj način moći čuvati i unaprijediti svoj identitet te si posvijestiti svoj poziv, poslanje i odgovornost za sadašnjost i budućnost svoje zemlje. Budući da se europsko društvo nastoji predstaviti kao civilno, “hitno je i u nas potrebno da se katolički laikat te civilno društvo odgovorno i javno uključe u društveni život za dobro hrvatskoga naroda”, zaključio je kardinal Bozanić.
Postavljajući pitanje gdje je zapravo mjesto kršćana danas, a osobito u budućnosti, kardinal je istaknuo kako je to pitanje povjereno našoj slobodi i odgovornosti, a u konačnici i milosrdnoj Božjoj providnosti. Budući da je Europa nezamisliva bez govora o kršćanstvu, kardinal je u predavanju govorio o njezinu nastanku i širenju, te je ukazao na pojedine događaje koji su bitno odredili njezinu budućnost. Ponajprije na crveni raskol, budući da je načelo odijeljenosti postalo tijekom daljnje povijesti izvorom beskrajnih izazova, napetosti i patnji, a to je i danas uvijek otvoreno pitanje kad se radi o načinu kako ga ispravno živjeti te politički i vjerski ostvariti, rekao je kardinal. Protumačio je i prijelaz u moderno doba obilježeno novim procesima i preokretima u Europi, kao što su otkriće Amerike i Francuska revolucija, budući je došlo do odbacivanja sakralnog utemeljenja povijesti i države. Povijest se tada više ne mjeri na temelju ideje o Bogu, a država se shvaća u čisto svjetovnim pojmovima te prvi put u povijesti nastaje svjetovna država u kojem javni život postaje stvar razuma, a sam Bog biva proglašavan privatnom stvari koja nije dio javnoga života i općeg oblikovanja svijesti. Kardinal je kratko pojasnio i previranja nastala u XX. stoljeću, počevši od totalitarno socijalističkog modela koji je povezan s materijalističkom i ateističkom filozofijom povijesti, sve do komunizma u kojemu dolazi do podvrgavanja morala potrebama sustava, duhovne praznine i uništavanja moralne svijesti.
Kardinal Bozanić je izrazio žaljenje što u temeljima današnje Europe nema mjesta za kršćanske korijene. Nespominjanje Boga i kršćanskih korijena u europskom ustavu, osim što vrijeđa osjećaje brojnih kršćana, predstavlja i nijekanje povijesnih činjenica koja ukazuju i na sadašnjost, istaknuo je kardinal.
Odgovarajući na upit u raspravi koja je uslijedila zašto se kršćanski identitet i njegove vrijednosti u društvu gube i zašto kršćani danas nisu glasniji, kardinal je istaknuo kako je “naša zadaća izboriti se za mjesto i riječ u društvu i javnosti, na što su osobito pozvani vjernici laici”. Istaknuo je i kako je potrebno ukazivati na važnost obitelji, ali još više pomagati joj, budući da je borba protiv autoriteta i obitelji vidljiva, a sve sa ciljem stvaranja takve ustanove u kojoj bi se moglo lakše manipulirati čovjekom. Kako je to, pozdravljajući nazočne, istaknuo tajnik HDKN-a Mihael Sokol, tribine su pokrenute budući da je HDKN-a svjesno činjenice kako je budućnost Europe bez Krista i kršćanskih vrednota nezamisliva. Tribine će imati ekumensko značenje i bit će otvorene za međuvjerski dijalog, a posebna pozornost posvetit će se djelovanju laika na svim područjima društvenog života, istaknuo je Sokol. Prvu, kao i sve naredne tribine HDKN-a vodit će član Društva i novinar HRT-a Jozo Barišić. Tribini su osim članova Društva i predstavnika medija nazočili i varaždinski biskup Marko Culej i generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak.