Zagreb, (IKA) – “Kuda ide Hrvatska” naslov je kolumne dr. Stjepana Balobana objavljene u najnovijem korizmenom broju kršćanske obiteljske revije “Kana”, u kojoj se osvrće na “poznati hrvatski sindrom nezainteresiranosti “šuteće većine”. Riječ je dakako o događajima koji dugoročno mogu odrediti budućnost hrvatskoga naroda, kao što je npr. prijedlog Europske komisije o “Zapadnobalkanskom prostoru slobodne trgovine”, a nakon toga i potpisivanje deklaracije o “Jadranskoj regiji”.

U brzim promjenama u ovom dijelu Europe, smatra dr. Baloban, potrebno je upozoriti na opasnost gospodarskih prestizanja susjednih zemalja na hrvatski teritorij i hrvatsko nacionalno bogatstvo, a supsidijarni razvoj hrvatskih regija pozitivan je pomak prema jačanju cijele Hrvatske, te o njemu ne bi smjeli odlučivati isključivo političari. Hoće li nas još jednom političari pod pritiskom inozemnih gospodarskih moćnika vratiti u neku od “asocijacija” kojoj apsolutno ne pripadamo, pita se dr. Baloban te nadodaje kako se zbog djece i mladih budućnosti koja je već počela, u raspravu o budućnosti Hrvatske moraju uključiti svi hrvatski građani, počevši od velike i još uvijek “šuteće većine”, tj. kršćana, katolika i predstavnika Crkve. Osim toga, dr. Baloban postavlja pitanje zašto se u svaku važniju raspravu ne uključuju poznati intelektualci, kako je to slučaj u europskim zemljama, odgovarajući kako su razlog tomu i “gospodarski i politički uvjetovani” mediji u Hrvatskoj, a osim toga tu je i hrvatski poznati sindrom “traženja žrtve u vlastitim redovima” i s tim povezan “podložnički mentalitet”, upozorava autor. “Zašto se hrvatski intelektualci ne javljaju i zašto organizirano ne utječu na stvaranje javnoga mnijenja u Hrvatskoj, zaboravljaju li oni na slobodu i odgovornost intelektualaca koja je nemirna, za druge izazovna, a za opće dobro kreativna”, samo su neka od pitanja koje autor postavlja kao poticaj za razmišljanje. Od hrvatske se crkvene elite očekuje da polazeći od socijalnoga nauka Crkve, jasno upozore hrvatsku javnost kuda “plovi hrvatski brod”. Naša je obveza samostalnost i autohtonost Hrvatske izborene u Domovinskom ratu, zajedno s hrvatskim identitetom svim dopuštenim sredstvima promovirati i braniti unutar zajednice europskih zemalja, a ne “uzaludno je dokazivati” unutar bilo kakvih institucionaliziranih euroregija ili reformiranih balkanskih asocijacija, zaključuje dr. Baloban.