Zadar, (IKA) – Učenici Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u Zadru, među kojima su i sjemeništarci Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević s profesorima, započeli su korizmeno vrijeme na Pepelnicu u srijedu 1. ožujka misnim slavljem s obredom pepeljenja koje je u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Suslavili su generalni vikar mons. Ivan Mustać, katedralni župnik Milivoj Bolobanić, ravnatelj Klasične gimnazije mons. Joso Kokić i ravnatelj Sjemeništa don Marinko Duvnjak.

U Crkvu je korizma uvedena u 4. st. kao spomen na četrdesetogodišnji boravak Izraelaca u pustinji te na četrdesetodnevni Isusov boravak u pustinji. “Korizma je vrijeme kad hodočastimo u svoju nutrinu”, citirao je papu Benedikta XVI. nadbiskup Prenđa. U ovom vremenu dubljeg upoznavanja samih sebe potrebno je razmišljati da je cilj našeg života pojaviti se jednog dana pred svojim Ocem i Stvoriteljem. Stoga je mudrost znati da smo pozvani na neprolaznost, ali da moramo proći kroz prolaznost. “Mudrost je ne zaboraviti da smo kratkotrajni na ovom svijetu: “Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti”. I drugu riječ čujemo od svećenika koji nam posipa glavu pepelom: “Obrati se i vjeruj Evanđelju”, rekao je nadbiskup Prenđa, dodavši da se u tom pozivu prepoznaje Isusova riječ na početku naviještanja Kraljevstva Božjeg u Palestini. Obraćenje je duhovna i moralna preobrazba čovjekove osobnosti pod djelovanjem božanske milosti; zaokret od načina života koji nas udaljuje od Boga i ljudi zbog života suprotnog pravednosti svetosti pred Bogom. Grijeh iznakazuje čovjekovu nutrinu, kao da se nalazi u nekom bijegu od Boga. Kao Adam, kad je zgriješio pred Bogom, pokušao se sakriti”, rekao je nadbiskup Prenđa, dodavši da obraćenje znači vraćanje s grešnoga puta Bogu, Božjem zakonu koji vodi u dobro i čovječniji život. “Kad ti je prijatelj i zaštitnik onaj koji je najmoćniji od svih moći svijeta, kako to mora biti osjećaj sigurnosti, zaštićenosti i radosti! Što su svi takozvani dobici koji iz grijeha dolaze kad su zapravo grijesi rušitelji našeg nutarnjeg bića, kad nam oduzimaju mir duše i donose nemir i grizodušje”, upozorio je nadbiskup.

Program puta obraćenja čine milostinja, post i molitva. Bitno je pred Bogom stvari rješavati u srcu i dubini duše. Isus je ukazao na opasnost samo izvanjskih čina koji izgledaju dobrima, ali su učinjeni radi popularnosti, ugleda ili neke vanjske koristi, pojasnio je nadbiskup Prenđa. Istaknuo je i značenje molitve. Ona je zakon duhovne slobode, rasta i napretka u svakome dobru i oslobođenje od zla koje nas pogađa. Svi imamo pristup mudrosti Božjoj po činima obraćenja i pokore. “Učitelji duhovnosti kažu da je prvi pravi duhovni plod posta poniznost pred Bogom. Postiti znači isto što i poniziti svoju dušu pred Bogom. Čovjek se obraća Gospodinu u stavu ovisnosti i posvemašnjeg prepuštanja prije nego nešto poduzme”, napomenuo je nadbiskup Prenđa, poželjevši da korizma, vrijeme duhovnog rasta, pridonese obogaćivanju u Bogu i boljem zajedništvu s ljudima.