Poruka požeškog biskupa za korizmu
Požega (IKA )
Kao da smo dionici neke nove faraonske strategije, po kojoj treba umnažati poslove, zabaviti ljude da ne stignu misliti o svojoj zarobljenosti i da ne požele slobodu. Što se sve ne pokušava danas pružati u tom smislu mladima, da ih se upregne u mreže određenih sustava bez vrijednosti da bi se njima moglo manipulirati
Požega, (IKA) – Požeški biskup Antun Škvorčević uputio je poruku za korizmu pod naslovom “Za slobodu Krist nas oslobodi”. U poruci upućenoj svećenicima i đakonima, redovnicima i redovnicama, vjeroučiteljima te vjernicima laicima Požeške biskupije biskup napominje kako nas Isusov četrdesetodnevni boravak u pustinji te kušnja i napastovanje kojem je bio podvrgnut podsjeća da je naša ljudska sloboda trajno ugrožena i da nam se za nju treba stalno boriti.
Biskup također ističe kako je korizma dragocjeno vrijeme koje pred nas stavlja istinu da smo prvenstveno bića duše i slobode, koju treba čuvati i braniti od onih koji je za svoj račun žele preko medija, mode, reklame i drugih putova namjerno, prikriveno ili javno porobiti. “Kao da smo dionici neke nove faraonske strategije, po kojoj treba umnažati poslove, zabaviti ljude da ne stignu misliti o svojoj zarobljenosti i da ne požele slobodu.
Što se sve ne pokušava danas pružati u tom smislu mladima, da ih se upregne u mreže određenih sustava bez vrijednosti da bi se njima moglo manipulirati. Njihova intoksikacija događa se višeslojno, od moralno upitnih programa izvanškolskih aktivnosti, do zaglušnih zabava u disko-klubovima i sličnim ustanovama u kojima se stvara ozračje bijega od razmišljanja, oduzima moć rasuđivanja, te se više ne ponaša po slobodnom razumu, nego u skladu s namjerama prodavača alkohola, droge, i drugih trgovaca, što nerijetko završava i u fizičkom nasilju.
Tako mladi postaju sredstvo nečije zarade, bića oduzete slobode, izgubljenog dostojanstva, razorenog života, piše biskup Škvorčević te dodaje: Crkva, bogata duhovnim iskustvom u nastojanju oko promicanja čovjekove istinske slobode, poziva vas da se odvažite i ove korizme slijediti Isusa Krista, da se odlučite za svojevrsni ulazak u pustinju, sabranost i šutnju, susretnete se s vlastitom nutrinom, učvršćujete svoju slobodu, opredjeljujete za vrijednosti koje vas ispunjaju smislom. U tom sklopu bit će vam od izvanredne pomoći molitva i post, kojima se Isus služio i svojima preporučio, poručuje biskup. Našem dobu i našoj civilizaciji najviše nedostaje duh molitve. On stoga poziva vjernike da se okrenu duhu molitve i šutnje te unesu novi duh u promašene oblike života.
Ono što nam danas najviše nedostaje jest odnos prema misteriju, otvorenost prema Božjoj beskrajnosti: radi toga je čovjek tako osamljen, nedostatan i ugrožen. Oznaka je naše bučne civilizacije, da više nema šutnje, da se više ne razmatra. Tako se gubi osjećaj za pravu vrijednost stvarnosti, ističe biskup Škvorčević. Potiče i ove korizme vjernike da poste, okupljaju se na molitvu, u prvom redu na križni put.
Danas je potreban i drugačiji post: valja tražiti slobodu od svijeta buke, žurbe, stresa, medijskog pritiska, koji u nas unosi slike nasilja i zla, budeći najniže porive. Mnoštvo medijskih programa upravo je tako oblikovano da nas zavede. Oni nerijetko unose u nas određene lažne i nerealne slike života, sa svim posljedicama koje iz tog za nas proizlaze. Upravo mladi postaju najveće žrtve medija kad im prikazuju svijet koji u stvarnosti ne postoji i kad očekuju da im život pruži ono što im predstavljaju reklame. Nužno je postaviti filtre i zapreke da naša duša ne postane prostor u koji se taloži svijet bez značenja i vrijednosti. Pokvarene i zle slike ne umiru kad uđu u nas, nego započinju s određenim vrenjem, nesvjesno pokreću impulse oponašanja, silno uvjetuju našu slobodu. Zaustaviti prodor agresivnog svijeta reklame, buke, medijskih nečistih i nasilnih sadržaja, odreći se gledanja i čitanja programa koji zagađuju naše duhovno biće znači post koji izgrađuje i učvršćuje našu slobodu.
Potičem vas, braćo i sestre, posebno mlade, da ove korizme izaberete takav post, koji uz molitvu i uzdržavanje od jela liječi našu ranjenu nutrinu, približava je Božjem svjetlu i osposobljava nas odvažno plivati protiv struje, ističe biskup Škvorčević u korizmenoj poruci.