Rim, (IKA/KTA) – U organizaciji Katoličke akcije Italije, Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Instituta međunarodnog prava za mir Giuseppe Toniolo održana je u srijedu 22. veljače u Rimu konferencija posvećena poratnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i aktivnostima Katoličke crkve u njoj. Posebna pozornost posvećena je prijedlogu Biskupske Konferencije BiH o potrebi novog ustroja države na načelu jednakosti i konstitutivnosti svih naroda na području cijele države.

Na konferenciji su sudjelovali svi biskupi iz BiH koji borave u Rimu u pohodu ad limina, u tijeku kojeg će izvijestiti papu Benedikta XVI. i voditelje različitih vatikanskih ureda o položaju, poteškoćama i planovima Katoličke crkve u BiH. Konferenciji su bili nazočni brojni svećenici, redovnice, hrvatski studenti na studiju u Rimu, djelatnici Veleposlanstva BiH pri Svetoj Stolici na čelu s veleposlanikom, članovi veleposlanstva Republike Hrvatske kao i brojni članovi Katoličke akcije u Rimu te predstavnici medija.

Na početku skupa, u ime Biskupske konferencije BiH, riječ pozdrava i zahvale organizatorima i nazočnima uputio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, ukazujući na temeljne probleme u BiH: nejednakost, neprincipijelnost kako međunarodnih predstavnika tako i domaćih političara, zatiranje prava manjina, nedovoljnu aktivnost ili namjerno opstruiranje povratka katolika, potrebu izgradnje novih struktura države koje trebaju biti uspostavljene na jednakosti, pravičnosti, uvažavajući sva ljudska prava i različitosti, a ne na načelima Daytona koji je uspio zastaviti rat, ali ne i izgraditi demokratsku, modernu i funkcionalnu državu. Pozvao je sve prisutne, posebno Katoličku akciju iz Italije i Institut međunarodnog prava za mir da svojim aktivnostima doprinesu izgradnji pravednog ustroja Bosne i Hercegovine.

Prof. Maria Rita Saulla, sutkinja Ustavnog suda, održala je predavanje na temu “Daytonski sporazumi”, u kojem je kao pravni ekspert pokazala da daytonska BiH nije demokratska i moderna država i da kao takva ne može ostati.
Banjolučki biskup dr. Franjo Komarica u izlaganju o učincima implementacije Daytona ukazao je na surovost i plodove rata koji su ozakonjeni daytonskim mirovnim sporazumom. Biskup je naveo i istraživanje Međunarodnog centra za razvoj i političke migracije iz Beča, koji u svom izvješću donosi da je 67 % Hrvata protjerano sa svojih ognjišta, 63% Bošnjaka muslimana i 49% Srba. U Republiku Srpsku vratilo se samo 3% prognanih Hrvata. Govoreći o položaju i stanju Katoličke crkve u poratnoj BiH, biskup Komarica je istaknuo da ona proživljava pravu dramu. U Banjolučkoj biskupiji, u kojoj je prije rata bilo oko 120.000 katolika, danas živi samo 40.000; Vrhbosanska nadbiskupija sada ima 218.000, a prije rata imala je 528.000. Nažalost, međunarodni, a i domaći političari sustavno zaboravljaju i ignoriraju ovaj teški zločin uništenja jednog naroda i Katoličke crkve u BiH, poglavito na prostorima Banjolučke biskupije, rekao je biskup Komarica, koji je zaključio izlaganje istaknuvši kako je krajnje vrijeme da se poduzmu radikalne reforme daytonske BiH i stvori država prava koja će vratiti sigurnost i prosperitet svim svojim žiteljima”.

Uslijedilo je izlaganje pomoćnog vrhbosanskog biskupa dr. Pere Sudara na temu “Prijedlog Katoličke crkve za multietničku budućnost”. Istaknuo je kako je mirovni sporazum u Daytonu zaustavio vojne sukobe, ali su učinci rata ostali vrlo prisutni u državnim strukturama. Ta nepravda, koja je realnost u BiH, traži od svih koji žele stabilnu BiH i stabilnu Europu da djeluju s ciljem ispravljanja nepravde. To je i temeljni razlog što Katolička crkva preko biskupske konferencije daje svoj doprinos u pronalasku pravednog društvenog rješenja u BiH. Svi se slažu da treba mijenjati politička rješenja stvorena u Daytonu, ali stvarni podupiratelji tog projekta su malobrojni. Učinjeno je mnogo na ujedinjenju vojske, policije, Vijeća ministra, ali malo se ili ništa ne čini na reintegraciji postojećih struktura, na većem povratku izbjeglih, na obrani ljudskih prava i stvaranju jednakosti među narodima, rekao je biskup Sudar.
Govoreći o aktivnostima Katoličke crkve, biskup Sudar je istaknuo da ona čini ono što je činila i prije, u tijeku i nakon rata. Biskup Sudar je nadalje kazao da su se katolički biskupi zalagali za državu koja će jamčiti ljudska prava i jednakost za sve narode u njoj te da BK BiH smatra kako su postojeća rješenja nepravedna, a poglavito je u svojim pravima oštećen najmalobrojniji hrvatski narod. Sadašnja situacija u BiH, koja je plod daytonskih struktura, ne jamči multietničnost BiH, nego je motiv i opasnost za daljnje sukobe na Balkanu. Istaknuo je kako BK BiH predlaže stvaranje jedinstvene, nepodijeljene države bez sadašnjih podjela na entitete, u kojoj bi narodi imali pravnu jednakost i u kojoj bi se poštivala ljudska prava i slobode.