Rim, (IKA) – Crkva u Italiji slavenske apostole sv. Ćirila i Metoda slavi 14. veljače, te je u rimskoj bazilici Sv. Klementa slavljena misa na kojoj se već tradicionalno okupljaju vjernici slavenskih naroda koji se nalaze u Rimu, u organizaciji svećenika i studenata hrvatskoga, slovenskoga, češkoga i slovačkoga zavoda u Rimu. Ovogodišnje misno slavlje priredio je Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima pod vodstvom rektora mons. Jure Bogdana.
Svečano misno slavlje predvodio je požeški biskup dr. Antun Škvorčević, a propovijedao dominikanac Stjepan Krasić, profesor crkvene povijesti na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu. U koncelebraciji je sudjelovalo šezdesetak svećenika, među kojima rektori hrvatskog, slovenskog, češkog, slovačkog, portugalskog, ruskog, španjolskog i njemačko-mađarskog Zavoda.
Nakon pozdravnih riječi biskupa Škvorčevića, prof. Krasić ocrtao je lik sv. Ćirila i Metoda i njihovo značenje za povijest i kulturnu baštinu slavenskih naroda, ističući kako je ćirilo-metodska baština tako osebujna da se njome mogu svi obogatiti, misleći ponajprije na dragocjenu baštinu dostojanstva i poštovanja koje se treba imati prema svakom čovjeku, narodu, kulturi i jeziku; na demokratska načela koja tek odnedavna postaju vrednovana: jednakost svih naroda i kultura prema Bogu, razlika između politike i vjere, između kršćanstva i kolonijalizma. Sveta braća učili su nas da je Krist došao spasiti sve ljude, da se Krist utjelovio u svakom čovjeku i narodu kako bi bio: Bog svih i u svima; da je Bog dostojan primiti hvalu na svakom jeziku pod nebom; da su svaka kultura i jezik dostojni primiti njegovu poruku; da evanđelje ne razara već gradi; da ne uskraćuje i ne uzima, već dodaje i usavršuje. Povezujući izvor prošlosti na koji nas pozivaju braća Ćiril i Metod s našim djelovanjem u sadašnjosti i budućnosti, Krasić je poručio kako nas život uči kako bez povijesnih uspomena nema budućnosti. Ako se ne poznaje i poštuje prošlost, predaja, povijesni, kulturni i vjerski korijeni, budućnost se ne može razviti stvarno i pozitivno, ne može se stvoriti usklađen i temeljit događaj, događaj trajnosti i značenja, dodavš kako se toga treba sjetiti danas kada se stvara nova Europa koja bi trebala biti “zajednički dom” svih naroda. Sve do nedavno slavenski narodi nisu bili shvaćeni u rangu istog dostojanstva s drugim narodima Zapadne Europe. Još danas u mnogim krajevima niječe se njihov veliki vjerski i kulturni doprinos jedinstvu europskog kontinenta i, k tome, ne vidi se jasno njihovo mjesto “pod suncem” međunarodne europske zajednice.
Nakon mise krenulo se u povorci s upaljenim svijećama u kriptu bazilike do groba svete braće gdje je uslijedila zajednička molitva i pjesma. Uz ostale spomen-ploče koje su ondje podigli narodi – baštinici ćirilometodske baštine, Hrvati su godine 1987. dali izraditi ploču, postavljenu na zid 2002. godine, kojom se svim hodočasnicima predstavljaju na hrvatskome i latinskome jeziku kao baštinici glagoljaškoga pisma i bogoslužja na slavenskome jeziku koje su promicala sveta braća.
Na misnom slavlju bili su i kardinal Tomaš Špidlik, veleposlanici republika Hrvatske, BiH, Češke, Slovačke i Slovenije pri Svetoj Stolici, velik broj hrvatskih redovnica na službi u Rimu, bogoslova na studiju koji su sudjelovali u asistenciji te vjernika slavenskih naroda. Na završetku slavlja Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima organizirao je i prigodni domjenak u atriju bazilike.