Rim, (IKA) – Blagdan blaženog Alojzija Stepinca o 46. obljetnici njegove smrti svečano je proslavljen 10. veljače u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je kardinal Tomaš Špidlik zajedno s nadbiskupima Nikolom Eterovićem, Luigiem de Magistrisom, Wesolyem Szczepanovim, skopskim biskupom Kirom Stojanovim, poglavarima Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima, te šezdesetak svećenika koji se nalaze na službi ili studiju u Rimu.

U uvodnoj riječi rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan istaknuo je kako je blaženi Stepinac jedan od predvodnika mučeničke Crkve onih koji su u II. svjetskom ratu i nakon njega ubijeni poradi svoje vjere, te da su zasigurno mnogi od njih svojim mučeništvom zaslužili čast oltara, poput Miroslava Bulešića, Drinskih mučenica, don Rade Jerkovića i dr. U propovijedi je kardinal Špidlík ocrtao lik blaženog Stepinca, ističući: “Zvanje nas potiče na veliku svijest odgovornosti. Dok čitamo uspomene našeg blaženog Alojzija posebice nas se doima upravo taj vid. U sve većim poteškoćama on je bio spreman odreći se bilo čega, ali je ostao čvrsto uvjeren da je njegova dužnost biti vjeran pastir koji ne može napustiti svoje stado od straha pred vukovima. To svjedočanstvo je vrlo poučno za naše vrijeme kada se ljudi osjećaju potpuno slobodnima promijeniti svoj život čim se pojave prve poteškoće. A to vrijedi kako za redovničke ustanove, tako i za obiteljske zajednice”.

Ukazujući na krivovjerja prošlih i današnjih vremena u kojima treba svjedočiti svoju vjeru kardinal Špidlik je poručio: “Da bi sačuvali identitet Crkve, biskupi su osjećali da im je dužnost braniti vjeru protiv krivovjerja. Svako vrijeme ima svoje hereze koje najčešće traže podršku javnih vlasti. Glavno krivovjerje našeg vremena je materijalizam. Ako materijalistički duh otežava kršćanski život u slobodnim demokracijama, toliko više je nasilan kada gospoduje na diktatorski način. Imamo takav primjer u životu našeg blaženog Alojzija. Suvremena krivovjerja koriste još jednu drugu taktiku. Tvrde dakle da njihov pravac najistinitije odgovara mentalitetu naroda od kojeg se Crkva udaljava. Ovaj je argument bio stalno korišten sa strane totalitarnih vlada materijalističke inspiracije. Služio je kao glavna optužba protiv nadbiskupa Stepinca kojeg su prikazivali i optužili kao neprijatelja naroda. Tom prilikom svjedočanstvo se vjere koncentriralo u nastojanju da dokaže da je narod u pravom smislu te riječi Božji narod i da u opasnostima očekuje obranu upravo od Crkve. Narod je pozvan biti pobožanstvenjen, a ne da sve više i više tone u materijalizmu. Bez daljnjega narod ima svoja prirodna prava koja totalitarni režimi uništavaju”. Misno slavlje liturgijskim pjevanjem uzveličali su Oratorijski zbor crkve Sv. Marka evanđelista iz Zagreba Cantores sancti Marci pod ravnanjem Tomislava Fačinija i orguljaškom pratnjom Pavla Mašića.

Uz veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Emilija Marina, misi su nazočili češki, slovački i makedonski veleposlanik pri Svetoj Stolici te slovenski veleposlanik u Republici Italiji.

Svojom nazočnošću blagdan blaženog Alojzija Stepinca obogatili su prvi put i članovi povijesne postrojbe Frankopanske garde iz Ogulina, koji se ovih dana nalaze na hodočašću u Rimu, velik broj hrvatskih i talijanskih vjernika, hrvatskih redovnica, te bogoslova koji se nalaze na studiju u Rimu.