“Bioetički inžinjering” glavna je tema prvoga ovogodišnjeg broja Vjesnika Đakovačke i Srijemske biskupije. “Smijemo li manipulirati genetskom strukturom?” osvrt je glavnog urednika dr. Vladimira Dugalića, koji iznoseći činjenice na putu k otkrićima genetskog inženjeringa dolazi do zaključka da “u primjeni genetskog inženjeringa postoje različiti ciljevi koji se žele postići. Međutim, za nas kršćane sami ciljevi nisu dostatni, budući da etičke prosudbe moraju polaziti iz kršćanske antropologije i imati za svrhu zaštitu dostojanstva ljudske osobe i temeljna ljudska prava”. Osvrćući se nadalje na dokumente Drugoga vatikanskog sabora, te Katekizam Katoličke crkve, dr. Dugalić ističe kako: “Ljudska osoba kao ujedinjena cjelina, pozvana je ostvariti se u smjeru svoje prave naravi koja je istovremeno i tjelesna i duhovna te upravo poradi te supstancijalne povezanosti s duhovnom dušom, ljudsko se tijelo ne smije promatrati isključivo kao nakupina tkiva, organa, funkcija, niti se može vrednovati na isti način kao životinjsko tijelo, budući da je sastavni dio osobe koja se kroza nj očituje i izražava. Prema tome, poštivati ljudsko dostojanstvo znači uvažavati taj čovjekov identitet kojim je on dušom i tijelom jedan”.
Đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić promišlja aktualni hrvatski trenutak u kontekstu rasprave o genetski modificiranim proizvodima te ga proširuje na odnos ekonomskih kriterija, osobito kemijske biotehnologije i života. “Do sada su bili na udaru kukuruz i soja, a možemo očekivati da dođu na red i druge biljke. U pitanju je ljudski život. To nije samo jedan izazov među različitim mišljenjima, nego između mogućnosti da život ostane ili ne, da bude moguć znanstveni, socijalni i ekonomski razvoj čovjeka, a ne protiv čovjeka. To je golemi izazov pred nama”, zaključuje biskup Srakić.
O čovjeku kao tijelu progovara profesor biblijskih znanosti na zagrebačkom KBF-u Adalbert Rebić, dok apsolventica PMF-a iz Zagreba Sofija Blažević piše o bioetičkom inženjeringu kao novoj grani biologije.
“Povijest i činjenice genetičkog inženjeringa”, naslov je članka profesora moralne teologije na KBF-u u Zagrebu Tončija Matulića, koji definira genetički inženjering, progovara o njegovom nastanku, vrstama zahvata, generičkom određenju učinka te etički relevantnim područjima djelovanja. Umjesto zaključka, dr. Matulić ističe da je “za suvislo i vjerodostojno moralno vrednovanje potrebno prethodno upoznavanje sa svakom pojedinom metodom i tehnikom genetičkog inžinjeringa, pri čemu glavnu preokupaciju sačinjava upravo individualizacija vrijednosti koje su u igri, jer upravo njih štiti i promiče moralno vrednovanje”.
Profesor filozofske etike i socijalnih nauka na Pedagoškom institutu Dramstadt u Njemačkoj Josip Sabol u članku “Bioetički inženjering – dokaz autonomije čovjeka i volje za vladanjem?” preispituje “odakle to da ljudi slijede različite, često proturječne norme ponašanja i postupanja i grade svoj život na različitim vrednotama, idealima i idejama”, otkrivajući time načela pluralizma moralnih načela, vrednota i pravila ponašanja. Prevodeći ta pitanja na svijest autonomije i volju za vladanjem, Sabol progovara o razvoju zapadnjačke civilizacije i kulture na kojem je “čovjek kao pojedinac, suvereni gospodar svoga života, te gdje isti taj čovjek sebi stvara ciljeve i daje zakone prianjajući pri tome uz one vrednote koje smatra smišljenim i svrhovitim u oblikovanju svoga života”.
U kratkim crtama autor navodi što sve Crkva preporučuje biomedicini, zaključujući kako “biomedicina ako prihvati navedena načela i preporuke Crkve neće time postati katolička znanost niti će izgubiti slobodu istraživanja, nego će biti upravljena na sveopću stvarnost”.
Doprinos ovoj temi u svojim člancima dali su i profesor moralne teologije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu Velimir Valjan, umirovljeni redoviti profesor moralne teologije na Teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregorijana u Rimu dr. Ivan Fuček, te magistar teologije i religiozne pedagogije, povijesti i socijalnih nauka u Beču Željko Čekoj.
Prvi ovogodišnji broj Vjesnika donosi i redovite priloge o liturgijskom zborovanju, katehetsku građu, vijesti iz Đakovačke i Srijemske biskupije, a poseban prilog posvećen je 200. obljetnici Biskupskoga bogoslovnog sjemeništa i KBF-a u Đakovu. (ika-tg/sp)