300. obljetnica "Paštrićeve knjižnice"

Split, (IKA) – U povodu 300. obljetnice otvaranja prve javne sjemenišne knjižnice koja je po svom glavnom darovatelju, svećeniku i profesoru Ivanu Paštriću, od početka nazvana Bibliotheca Pastritia, Nadbiskupsko sjemenište i Nadbiskupijska klasična gimnazija u Splitu pripremili su 30. siječnja svečanu akademiju u Velikoj dvorani splitskoga sjemeništa. Riječi pozdrava uputio je ravnatelj gimnazije “Don Frane Bulić” mons. dr. Mihovil Vidović, istaknuvši da je knjižnica otvorena 30. siječnja 1706. i da je to bila prva javna knjižnica u gradu Splitu. Nazočnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Zahvaljujući svima koji su utkali sebe u tu časnu kulturnu znanstvenu ustanovu, nadbiskup Barišić istaknuo je kako je “Paštrićeva knjižnica sakupljeno blago teologije i filozofije kroz različita vremena na jednome mjestu. I nije slučajno da se prije 300 godina otvara javna knjižnica u gradu Splitu, gradu u kojemu se nalazi najstarija rukopisna knjiga-kodeks u Republici Hrvatskoj, Splitski evanđelistar (VII. st.) te iz kojega potječe otac hrvatske književnosti Marko Marulić (1450-1524)”.
Kratka predavanja održali su prof. dr. Slavko Kovačić i mr. Josip Dukić. Prof. Kovačić je govorio o životu Stjepana Cosmia (1629-1707) i Ivana Paštrića (1636-1708). Istaknuo je kako se njihov život u mnogo čemu podudarao, premda je smjer njihova životnoga kretanja bio obratan. Paštirić je rođen u Splitu, ali je cijeli svoj život proveo u Veneciji i Rimu, gdje je i završio studije. Cosmi je, obratno, rođen u Veneciji, studirao je neko vrijeme i živio u Italiji, ali je posljednjih 25 godina svojega života proveo u Splitu (1682-1707), darivajući svega sebe za dobro Crkve i naroda, rekao je dr. Kovačić. Paštrić, vrstan poznavatelj latinskoga i grčkog, hebrejskoga i sirijskog jezika, doktorirao je filozofiju i teologiju. Nakon svećeničkog ređenja u Rimu stavio se na raspolaganje “Zboru za širenje vjere”. Radio je kao lektor biblijskih jezika, vodio tiskaru, i više od trideset godina predavao u Urbanovu zavodu. Već mu je u 30. godini na teološkom fakultetu u Rimu dodijeljena katedra dogmatske teologije. Godine 1671. utemeljio je Akademiju koncila, koja se bavila proučavanjem teološke misli. Za nas je vrlo važno da je za naše glagoljaše priredio novo izdanje glagoljskoga Brevijara (koji je tiskan 1688.) i Misala. Time se odužio svom rodnom kraju i hrvatskoj kulturi. Stjepan Cosmi je godine 1678. imenovan za splitsko-makarskog nadbiskupa. Zbog spora između Mletačke Republike i Svete Stolice tek je 1682. došao u Split i preuzeo službu te u teškim turskim i mletačkim previranjima 1700. godine na Blagovijest u Splitu otvorio sjemenište, prvu javnu srednju školu s gimnazijom i teološkim i filozofskim studijem. Nadbiskup Cosmi je u tu svrhu krenuo i u osnivanje biblioteke te je uložio veliki trud kako bi toj ustanovi pribavio što više potrebnih knjiga. U tome mu je svesrdno pomagao upravo Ivan Paštrić, darivajući splitskom sjemeništu mnoštvo vrijednih knjiga, zaključio je prof. Kovačić.
Jezgru biblioteke 1706. činilo je 568 knjiga koje je darovao Paštrić. “Prema želji Ivana Paštrića biblioteka je bila namijenjena sjemeništu i gradu Splitu”, istaknuo je ravnatelj biblioteke mr. Josip Dukić i nastavio: “Paštrićeve knjige su stigle iz Rima u Split u razdoblju od 1701. do 1706. godine. Na svakoj je knjizi Paštrić napisao svoje ime, a neke je dao uvezati u kartonske korice, umotane u pergamene nekih nepoznatih srednjovjekovnih rukopisa, koje bi trebalo proučiti. Biblioteka je bila otvorena javnosti do početka 19. st. Godine 1757. biblioteka je imala 927 svezaka. Za povijest biblioteke važan je popis iz 1821., unesen u opći inventar sjemenišne pokretne imovine, koji se nalazi u Nadbiskupskom arhivu u Splitu. Na kraju šk. god. 1934/35. biblioteka je imala 31.000 svezaka. Danas biblioteka ima oko 50.000 knjiga, ali od Paštrićevih knjiga sačuvala se samo četvrtina odnosno oko 150 – 200 svezaka”.
Uz zahvalu svima za sudjelovanje u prigodnoj akademiji i onima koji su moralno i materijalno pripomogli obnovi biblioteke, ponajprije Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, zatim Županiji te Ministarstvu kulture za iskazano zanimanje, zaključnu je riječ uputio ravnatelj Sjemeništa dr. Mladen Parlov. “Biblioteka je uslijed sklonih i nesklonih povijesnih prilika i neprilika poput živa organizma, rasla i razvijala se”, rekao je dr. Parlov i dodao: “Zbog svoje vrijednosti Biblioteka je proglašena i pokretnim spomenikom kulture, a upravo ta činjenica svih nas obvezuje da učinimo sve što je u našoj moći da Bibliotheca Pastritia nanovo zaživi i dobije novu postavu. Jer je riječ o neprocjenjivom kulturnom blagu grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske, Republike Hrvatske, Nadbiskupije splitsko-makarske i Nadbiskupijskog sjemeništa u Splitu”.
Akademiji je, među mnogobrojnim uzvanicima, nazočila Tajma Rizmondo, predstavnica ministra kulture Bože Biškupića. Slavlje su pjesmom uveličali Zbor gimnazijalaca uz pratnju tamburaškog orkestra sjemeništaraca pod ravnanjem prof. s. Mirje Tabak i klapa Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj. Na završetku akademije uslijedilo je razgledavanje prigodne izložbe knjiga iz “Paštrićeve knjižnice”. Osobito mjesto u biblioteci pripada inkunabulama. Iz biblijskih nauka zanimljiva je arapska Biblija u tri sveska (Biblia sacra arabica), iz područja dogmatike Bellarminova povijest nauke Tridentskog koncila, iz duhovnosti Opće odredbe reda sv. Franje (Statuta generalia ordinis sancti Francisci) tiskane u Rimu 1554. Brojne su knjige iz crkvenoga i civilnog prava, rječnici, priručnici i komentari. Dio knjiga obrađuje teme iz povijesti Crkve i crkvenih koncila, filoloških studija i društvenih znanosti. Zanimljivo je spomenuti i djela hrvatskih autora M. Marulića, I. Lučića, I. T. Mrnavića i dr. U biblioteci je sačuvan prijepis Gundulićeva Osmana te poneki rukopis poznatoga Nikole Tommasea.