Zagreb, (IKA) – Knjige dr. Josipa Balobana i suradnika “U potrazi za identitetom. Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa” i “In Search of Identity: A Comparative Study of Values: Croatia and Europe” predstavljene su 18. siječnja u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu.
Riječ je o knjigama koje su objavljene u sklopu projekta “Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa” provedenog u razdoblju od 2002. do 2005. godine, a kojega je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Spomenuti projekt nastavak je prvoga, provedenog od 2000. do 2002. godine pod naslovom “Europsko istraživanje vrednota”. U toj se interdisciplinarnoj studiji, naime, analizira hrvatska društvena zbilja u kontekstu europskoga okruženja. Knjigu na hrvatskom jeziku, odnosno njezin prijevod na engleskom jeziku, objavio je Golden Marketing-Tehnička knjiga iz Zagreba, a recenzenti knjiga su dr. Vlado Puljiz, dr. Ratko Valenčić i dr. Stipe Tadić.

O knjigama je prvi govorio dr. Gojko Bežovan, predstavivši njihovu strukturu, podijeljenu u 8 poglavlja, a čiji su autori osim priređivača knjige Josipa Balobana i: Pero Aračić, Stjepan Baloban, Željka Bišćan, Gordan Črpić, Goran Milas, Krunoslav Nikodem, Ivan Rimac, Ivan Štengl i Siniša Zrinščak. Civilno društvo u nastajanju; između identiteta i svakodnevnog života; u traženju agensa demokratskog razvoja; brak – institucija od koje se očekuje, a u koju se ne ulaže; obitelj u transformaciji; nove (i stare) uloge žena i muškaraca u suvremenoj Europi; solidarnost i socijalna (ne)osjetljivost te moral u tranzicijskoj Hrvatskoj teme su spomenutih poglavlja obrađenih u knjizi. Kako je to istaknuo dr. Bežovan, rezultati istraživanja do kojih su spomenuti autori došli, govore da valja promicati vrednote dobrovoljne zauzetosti za rješavanje društvenih pitanja, osobito u školama, a kao iznimno važnu temu odnosno problem budućnosti vide visoko nepovjerenje u institucije države. Kad je riječ o braku i ulozi žena i muškaraca u suvremenoj Europi, rezultati pokazuju kako je hrvatska obitelj u transformaciji, te slijedi trend drugih tranzicijskih zemalja, budući da je sve veća stopa rastave brakova. Hrvatski građani, pak, zagovaraju normativno-religijske vrednote, što se očituje u primjerenom poštivanju tradicionalnih normi. U tom smislu, i ovo istraživanje pokazuje da Hrvatska pripada skupini zapadnoeuropskih zemalja, ali pokazuje i obilježja tranzicijskoga društva, zaključio je dr. Bežovan.

Dr. Ivan Rogić upozorio je na četiri pitanja na koja je, čitajući tu knjigu, potrebno odgovoriti, a koja se nalaze u samoj anatomiji knjige i uvelike mogu pomoći u pristupu određenim činjenicama iznesenim u knjigama. Ponajprije, potrebno je postaviti pitanje kako govoriti o postmodernoj, kao i kako misliti o evoluciji vrijednosti, točnije, koji društveni subjekt utječe na tu evoluciju. Posljednja dva pitanja odnose se na to kako misliti o religioznosti na području nekih drugih vrijednosti te kako misliti o jednoj normativnoj tendenciji “samodovoljnosti” – “samoobožavanja”, tj. oblikovanju odnosa prema drugom spolu, braku, solidarnosti i dr.

Dr. Alojzije Hoblaj rekao je kako se u objavljenoj studiji nalazi dobra podloga za potvrđivanje tzv. odgojno-obrazovne paradigme, budući da se temeljne vrijednosti danas nalaze u svojevrsnoj krizi. Hoblaj je zato ukazao na potrebu nomenklaturne diferencijacije pojma vrednota, odnosno 4-dimenzionalnog simboličkog pristupa vrednotama. Pritom je ponajprije mislio na vrednotu kao sposobnost i osobnu potrebu (interesi i težnje osobe, potreba za samoostvarenjem), vrednotu kao objektivizaciju u konkretnim sadržajima koji vrijede (kultura, lokalna baština, univerzalne norme), vrednotu kao povijesno-kulturološku kategoriju (vrijednosni sustavi) te vrednotu kao apstraktnu kategoriju (ljubav, ljepota, pravda) koja transcendira svaki oblik vrijednosti. S obzirom na to, u suvremenom pluralističkom i multikulturalnom društvu nužan je konsenzus o bitnim vrednotama na kojima se temelji to društvo, rekao je dr. Hoblaj.

Priređivač knjige dr. Josip Baloban istaknuo je kako je u ovim prijelaznim i prijelomnim vremenima ljudima u Hrvatskoj potrebno “čvrsto biti ukorijenjeni u zemlji s pogledom uprtim u nebo”. Poželio je zato da objavljene knjige svima budu trajni poticaj da vlastite korijene ne iščupamo, jer “čovjek bez pravih korijena, odnosno bez korijena uopće, jest povijesni lutalica ili svojevrsni eklektik u raznim vidovima”. A interdisciplinarni projekt “European Values Study” pokazao je da u našoj Hrvatskoj ljudi različitih znanstvenih usmjerenja i uopće uvjerenja mogu raditi zajedno za opće dobro hrvatskoga naroda, zaključio je dr. Baloban.

Osim brojnih profesora Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i drugih visokih učilišta, predstavljanju su nazočili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, dekan KBF-a u Zagrebu dr. Tomislav Zdenko Tenšek, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Vjekoslav Huzjak te predstavnici građanske i državne vlasti. Program je glazbenim izvedbama uljepšao “Vox cordis”, ženski vokalni ansambl Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” KBF-a u Zagrebu pod ravnanjem s. Vlaste Tkalec.