Zagreb, (IKA) – U Božićnoj poruci, koju je danas, u utorak 20. prosinca, uputio vjernicima i ljudima dobre volje, zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić posebno je podcrtao čovjekovo dostojanstvo koje proistječe iz otajstva Božića.

“Time što je postao čovjekom, Isus je na snažan i neusporediv način progovorio o čovjeku i njegovu dostojanstvu. Za Boga je čovjekovo dostojanstvo mjera čitave povijesti, kriterij svakoga vremena i svih zbivanja. Isus je, postavši čovjekom, posvjedočio da je ono što je dostojno čovjeka dostojno i Boga, a isto tako, da ono što nije dostojno Boga nije dostojno ni čovjeka”, kaže zagrebački nadbiskup, temeljeći to na svetopisamskim tekstovima kao i na crkvenome nauku.

Put do Boga položen je u čovjeka, u svijest o osobnom dostojanstvu, piše dalje kardinal, te tvrdi kako svijet u kojemu danas živimo “potpuno izokreće sustav vrijednosti”, budući da kao kriterij djelovanja postavlja ono što narušava čovjekovu ljudskost i razara njegovo dostojanstvo, dok se istodobno filozofija relativizma predstavlja jedinim suvremenim stavom. “Ponekad se čini kao da se u nas u zamjenu za propalu komunističku ideologiju pokušava nametnuti neka tobože nova ideologija liberalizma ili čak libertinizma po kojoj bi se trebao ravnati javni život. I ova se kao i ona prethodna predstavlja zaštitnicom ljudske slobode, modernom i znanstvenom. Tako, dok su u suvremenom svijetu mnogima puna usta govora o ljudskim pravima, u isto se vrijeme tiho i sustavno ljudsko dostojanstvo na novi način ugrožava. Dosta je samo pomisliti na pokušaje s eksperimentima kloniranja, na trgovinu ljudskim fetusima, na pokuse genetske manipulacije. Ubijanje nerođenog ljudskog bića opravdava se čak u ime ljudskih prava. Tome treba dodati trgovinu ljudskim osobama koja je u suvremenom svijetu u stalnom porastu, zatim trgovinu ljudskim organima. Čovjek je izvrgnut suptilnim pritiscima. Papa Benedikt XVI. kaže da čovjekom današnjice manipuliraju tržište, mediji i moda”, piše u Božićnoj poruci predsjednik HBK, upozoravajući da danas “profit sve više postaje apsolutnim zakonom”.

“U nas je u prvom planu poticanje potrošnje, a tek onda stvaranje novih vrijednosti koje bi pridonijele razvoju i napretku. O, kad bi se u nas gradilo barem onoliko novih tvrtka za proizvodnju koliko se podiže novih trgovačkih centara za prodaju uvezene robe! Kao da je nekome stalo samo da izvuče novac te da stvori što više pasivnih potrošača na štetu kreativnosti i novih poduzetničkih ideja koje su uključene u dobro šire društvene zajednice.

Nažalost, u pozadini stoje najčešće uski osobni ili skupni interesi koji prelaze sve granice morala i ljudskosti”, tvrdi zagrebački nadbiskup i dodaje kako je osobito mali čovjek u ovo doba “nemilosrdne globalizacije sve ugroženiji”. “Trajno se produbljuju razlike između bogatih i siromašnih; manjina postaje sve bogatijom, većina sve siromašnijom. Željena globalizacija solidarnosti gotovo se i ne nazire. Čini se da zakon i javne institucije sve više štite bogate i moćne. Naime, i sama formalna zakonska ravnopravnost siromašnijeg ostavlja u nezavidnijem položaju. Praksa se sve više ravna filozofijom egoizma; kod donošenja odluka ne uzima se dovoljno u razmatranje opće dobro kao ni dobro konkretnog, prosječnog čovjeka, njegovih životnih prilika i potreba”.

Predsjednik HBK stoga poziva sve kršćane i našu Crkvu u cjelini, ali i ostale odgovorne i svjesne građane, “da jače dignu svoj glas u obranu ljudskoga dostojanstva, u obranu čovjeka, osobito slabijeg i siromašnijeg koji je izložen novim pritiscima i manipulacijama”, ističući kako je u javnosti potrebno “braniti minimum etičnosti da bi se mogao sačuvati sustav vrijednosti prijeko potreban za život dostojan čovjeka”. Kardinal stoga podsjeća na nauk Ivana Pavla II. iz 1991. iznesen u Centesimus annus u kojemu se on suprotstavlja nekontroliranome kapitalizmu.

Podsjećajući kako Božić u središte stavlja konkretnog čovjeka i njegovo dostojanstvo, kardinal Bozanić upozorava na konkretne pojave kako u hrvatskome tako u nekim zapadnim društvima, koje dovode u pitanje to dostojanstvo. “Za nas kršćane nedjelja, kao dan Kristova uskrsnuća, jest dan novoga početka. Smisao je nedjelje da čovjeka oslobodi od ritma svakodnevna rada i napora, da mu ostavi vremena, stvori potreban duhovni prostor za bolje prepoznavanje svoje ljudskosti, za sadržajniji život. Svoditi čovjeka na proizvođača u korist vlasnika sredstava za proizvodnju te na potrošača, i opet u korist drugih, znači uskraćivati mu bitnu dimenziju njegove ljudskosti. Osporavanjem nedjelje kao dana za čovjeka i njegovu obitelj, kao dana za dublje življenje sustvarateljskog odnosa s Bogom, vraćamo se u pretpovijest ljudskoga roda, u svoju duhovnu pretpovijest. Time ugrožavamo čovjekovo dostojanstvo, uskraćujemo mu iskustvo slobode i odgovornosti. Zakidamo ga za iskustvo jedinstva sa svojim Stvoriteljem, sa stvorenjem i sa čitavim Univerzumom. Nedjelja afirmira čovjekovu kreativnost, vraća posustale snage i otvara ga prema transcendenciji.

Tko smije čovjeka zakidati u tim njegovim pravima?”, pita se predsjednik HBK, upozoravajući kako se gubitkom svijesti o vlastitom dostojanstvu gubi i svijest o dostojanstvu drugih ljudi što može dovesti do ispraznosti i besmislenosti kao i do nezainteresiranosti za poštivanje drugih i različitih. “Na onima koji imaju moć i obvezu oblikovati društveni život velika je odgovornost. Oni su dužni ljudima osigurati pravnu sigurnost i ravnopravnost. Oni su dužni građanima osigurati elementarne pretpostavke da mogu živjeti cjelovitost svoje ljudskosti. Ne ispuniti tu odgovornost znači zloupotrijebiti je, a time se čini velika nepravda pred Bogom i čovjekom”, upozorava kardinal Bozanić.

“Božić je blagdan opće brige za čovjeka. Božićni blagdan uspostavlja savez sa svime što je dobro u svijetu. On potiče građansku inicijativu u promicanju općega dobra. Stoga je potrebno da kršćani postanu svjesniji svoje odgovornosti za općedruštveni život. Potrebno je, uz to da se više otvorimo za međusobnu suradnju u svim segmentima Crkve i društva. Pozivam sve vjernike na snažniji duhovni i molitveni život. Promijenimo li vlastito lice, promijenimo li lice svoje Crkve, promijenit ćemo i lice ove zemlje. To možemo postići samo s Bogom, samo budemo li otvoreni nadahnućima Duha Svetoga”, kaže zagrebački nadbiskup te ističe kako sve to dobiva dodatnu važnost u okolnostima uključivanja u europsko zajedništvo u kojemu će još biti važnije sačuvati svijest o vlastitome dostojanstvu i identitetu. Kardinal stoga “u ovo osjetljivo vrijeme za mir i međusobno povjerenje” poziva sve na molitvu za domovinu te svima čestita Božić i nadolazeću novu 2006. godinu.