Zagreb, (IKA/KTA) – U Zagrebu je 14. prosinca u kongresnoj dvorani hotela Sheraton pred više od 500 posjetitelja održana druga u nizu tribina “Što je Hrvatima Bosna i Hercegovina?”. Želeći probuditi svijest Hrvata u Hrvatskoj da Hrvati u BiH nisu drugorazredni Hrvati, već su svi jedan narod sa zajedničkom poviješću, sadašnjošću i budućnošću, tribinu su organizirali Katolički tjednik i HKR, uz potporu Hrvatske paneuropske unije i HKD Napredak, Zagreb. Želja je organizatora, Katoličkog tjednika i Hrvatskog katoličkog radija, da se svakog mjeseca tribine organiziraju u različitim gradovima u RH, BiH i dijaspori. O Bosni i Hercegovini i položaju Hrvata u toj zemlji govorili su kardinal Vinko Puljić, biskup Franjo Komarica, demograf dr. Anđelko Akrap, u ime organizatora mr. Robert Šreter, dr. Ivo Balukčić i Brane Vrbić, novinar Ivica Relković i znanstvenik Siniša Grgić.
Izlaganja je pratio veliki broj uglednika iz društveno-političkog života grada Zagreba i Hrvatske. Sudionike tribine i sve goste pozdravili su akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije; akademik Josip Bratulić ispred Matice hrvatske te gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.
Premda su Hrvati konstitutivan narod u BiH, nemaju jednaka prava kao druga dva naroda. Hrvatima je oduzet teritorij, ljudsko dostojanstvo i temeljna ljudska prava: na povratak, školu, medije. Zato ovakve tribine u Hrvatskoj, u trajnoj medijskoj izolaciji kad su u pitanju Hrvati iz BiH, žele biti “krik nacije kako bismo opstali kao narod”, rekao je glavni urednik Katoličkog tjednika Balukčić. Opravdano je zaključiti kako istina o Hrvatima u BiH planski ne dopire do Hrvatske i medija, rekao je ravnatelj HKR-a Šreter: “Vjerojatno je to posljedica izjave međunarodnog diplomata crkvenom pastiru u BiH. Rekao je, naime, kako će oni – međunarodne snage – učiniti sve da Hrvata katolika u BiH nestane, a da katoličanstvo u Hrvatskoj razvodne što je više moguće. Kada promatramo 15 godina koje su protekle, onda ne možemo ne zaključiti da se taj proces događao i da se još uvijek događa”.
Brane Vrbić govorio je o trenutnoj situaciji u BiH i položaju Hrvata. “Tijekom proteklog rata prognano je i protjerano u BiH 2.680.000 osoba, a to je 59,6% pučanstva. U BiH je prije rata živjelo oko 830.000 katolika, 1993. godine oko 444.000, a danas 466.000. Dakle, u proteklih 12 godina vratilo se samo 22.000 katolika Hrvata. Zemlju je trajno napustilo oko 45% hrvatskog pučanstva”, rekao je predavač.
Temeljni problem Hrvata je što smo jedan narod prisilno podijeljen u dvije države, kazao je Ivica Relković, a drugi problem je duboka kriza našeg strateškog zajedništva. Kao narod moramo dugoročno ojačati jedinstvo i zajedničke inicijative. Zato Relković upozorava: “Ako političke elite budu mislile samo na četiri godine svoga mandata i ako se u ovo ne uključe sve znanstvene i kulturne institucije, onda ćemo i dalje biti bez tog strateškog zajedništva. A mi ga kao narod imamo pravo za sebe uzeti, a ne od drugoga tražiti.
“Svaki treći Hrvat u Hrvatskoj podrijetlom je iz Bosne i Hercegovine, a svaki sedmi rođen je na današnjem području te zemlje”, tvrdi Siniša Grgić sa Zavoda za poslovna istraživanja. Istraživanja također pokazuju kako je i svako treće hrvatsko prezime nastalo na području današnje Bosne i Hercegovine. Demograf Anđelko Akrap ustvrdio je da je Bosna i Hercegovina veliki biološki rezervoar Hrvatske bez kojeg bi Hrvatska danas imala dvostruko manje stanovništva. Samo od 1991. do 2001. u Hrvatsku je iz BiH došlo oko 190.000 osoba, uglavnom Hrvata. “Hrvati iz BiH su igrali veliku ulogu tijekom čitave povijesti i mi im moramo pomoći da tamo opstanu”, zaključio je Akrap.
Banjolučki biskup Komarica kazao je da je Katolička crkva u Hrvata u BiH u posljednjih 15 godina prošla kroz najdramatičnija razdoblja u povijesti, “jer dolazi do iskorjenjivanja hrvatskog naroda”. Kroz niz primjera dokazao je sprječavanje povratka Hrvata na područje Republike Srpske i nikakvu obnovu crkvenih objekata te namjerno i ciljano iskorjenjivanje Hrvata katolika iz BiH. “A stotine molbi i hrvatskim političarima i međunarodnim predstavnicima da pomognu Hrvatima bilo je uzalud”, rekao je biskup Komarica. Iznio je egzaktne podatke o susretima i razgovorima s međunarodnim političarima i vlastima RS-a tijekom proteklih 13 godina koje nepobitno upućuju na sljedeći zaključak: “Što mogu drugo nego zaključiti da je ovozemaljskim moćnicima stalo da Katolička crkva na tim svojim vjekovnim prostorima, u 21. stoljeću ne postoji.”
“Budućnost Hrvata je u jačanju unutarnjeg povjerenja i rušenju predrasuda”, istaknuo je kardinal Puljić te podsjetio kako se Katolička crkva u BiH bori za jednakopravnost hrvatskog naroda i samopouzdanje posebno mladih ljudi u koje ulaže kroz katoličke škole. Kardinal Puljić na kraju tribine zaključio je: “Ne želimo plakati, želimo živjeti. Kad nam je i teško pa zaplačemo, ne plačemo zato što druge mrzimo, nego zato što svoje volimo. Zar je to grijeh? Naše pravo opstanka je u BiH jednako kao i za druge”.
Voditelj tribine bio je Mario Raguž, a pokrovitelj tribine Zavod za poslovna istraživanja iz Zagreba.