Dvije nove Verbumove knjige
Split (IKA )
"Vječni čovjek" i "Ideja kršćanskog društva"
Split, (IKA) – Splitska nakladna kuća Verbum novinarima je 15. prosinca predstavila dvije nove knjige “Vječni čovjek” i “Ideja kršćanskog društva”.
Knjiga “Vječni čovjek” engleskog pisca, pjesnika, novinara i dramatičara Gilberta Keitha Chestertona jedno je od njegovih najsnažnijih djela. Zamišljena je kao esejističko istraživanje povijesti čovječanstva, a težište je stavljeno na dvije zbilje: na pobijanje teorije evolucije kao teorije o postupnom nastanku čovjeka u duhu reduktivnog racionalizma i materijalizma; te na pobijanje teze o “evoluciji” ideje o Bogu u ljudskoj povijesti, kazao je urednik Verbuma mr. Petar Balta.
Chesterton se u ovoj knjizi usredotočuje na antropologiju, odnosno na postanak čovjeka, nastanak mitova, povijest i bitne značajke najpoznatijih religija, te na sadržajnu i povijesnu posebnost i jedincatost kršćanstva, čiji osnivač nije samo kakav mudrac, poput Konfucija, čovjek koji je doživio prosvjetljenje, poput Buddhe, ili prorok koji otkriva religiozne istine i moralni zakon, poput Muhameda, nego čovjek koji je ujedno i sam Bog. Započinjući od postanka čovjeka i različitih religioznih oblika kroz povijest Chesterton pokazuje kako se ispunjenje svih ljudskih želja nalazi u toj osobi, osobi Isusa Krista i njegovoj Crkvi. Svojim blistavim stilom i razornom ironijom, karakterističnima za njegova najbolja djela, Chesterton s veseljem i olujnom snagom razbija tlapnju da Krist stoji rame uz rame sa sličnim mitovima, a njegova religija sa sličnim religijama.
Thomas Stearns Eliot, slavni britansko-američki pjesnik, dramski pisac, književni kritičar i teoretičar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1948. zadužio je svijet brojnim znamenitim djelima, a jedno od najpoznatijih njegovih djela je studija “Ideja kršćanskog društva”, sada prvi put objavljena na hrvatskom jeziku. Nastala je na osnovu predavanja koje je Eliot držao u ožujku 1939. godine i koje je publicirao s dodatkom iste godine u Londonu. U njoj sažima kršćansku misao o društvu i svijetu u kojem živimo, kazao je mr. Balta. Eliot polazi od činjenice da je u svim društvima, uz političku i ekonomsku vrlo značajna i potpora koju članovi tih društava dobivaju preko duhovnih ustanova. S tim u svezi on u ovoj knjizi na 130 stranica, kroz četiri poglavlja propituje društvenu ulogu kršćanske religije, tj. njenu mogućnost da postane kohezivni faktor. Kršćansko društvo koje u ovom poznatom esejističkom djelu zagovara slavni pjesnik nobelovac T.S. Eliot nije društvo svetaca, nego običnih ljudi čije je kršćanstvo obilježeno u prvom redu pripadnošću zajednici i koje je tek uz tu pretpostavku pitanje istinski slobodna individualnog izbora.
Daleko od svake isključivosti, jednako kao i daleko od utopističke potrage za savršenim društvom, Eliot zagovara društvo tolerancije, društvo u kojem će cjelovita vjera manjine integrirana s temeljnim uvjerenjima većine jamčiti poštivanje prava i naravnog zakona što će omogućiti da svi stanovnici društva žive u pravednim uvjetima te da mogu pridonositi ostvarenju sebe samih kao i dobru društva. Ovo Eliotovo esejističko remek-djelo i u ovom stoljeću ostaje iznimno aktualno, budući da i suvremene društvene težnje, kao i problemi, pokazuju potrebu integriranja duhovnih vrijednosti u društvenu zbilju, istaknuo je mr. Balta.