Vatikan, (IKA) – “U miru je istina” naslov je prve poruke pape Benedikta XVI. u povodu Svjetskog dana mira koja je predstavljena 13. prosinca u Vatikanu. Papinu poruku za Svjetski dan mira, koji se slavi 1. siječnja 2006., predstavili su predsjednik Papinskog vijeća za Pravdu i mir kardinal Renato Raffaele Martino te tajnik i podtajnik toga Papinskog vijeća mons. Giampaolo Crepaldi i Frank J. Dewane. U središte prve poruke u svom pontifikatu u povodu Svjetskog dana mira 2006. Papa je, kako je u svome predstavljanju istaknuo kardinal Martino, stavio razmišljanje o istini, povezavši njezine različite dimenzije s različitim pitanjima koja se tiču mira u suvremenom svijetu. Poruka je podijeljena u četiri dijela, a u svakom se od njih tema mira progresivno obrađuje u odnosu na različite vidike istine mira, teme koja je vrlo draga Drugom vatikanskom koncilu. Sama pak tema istine predstavlja jedan od stožera učenja pape Benediktu XVI. U prvom dijelu se ističe smisao i vrijednost povezanosti mira, istine i laži, u drugom se istinu mira promatra u kontekstu konkretne ratne situacije, u trećem se istinu mira obrađuje u uskoj povezanosti s tragičnom i razornom stvarnošću terorizma, a u četvrtom se ističe hitnost poduzimanja nužnih koraka kako bi se ponovno pokrenuo, nadasve na razini međunarodne zajednice, politički proces razoružanja.
Papa osobito ističe da je potreba za mirom u čovjekovu srcu toliko duboko ukorijenjena da ju ne može ugušiti nijedan grijeh. Mir mora biti očuvan u svakom obliku političkog suživota i na svim razinama, jer pripada općoj ljudskoj naravi. Papa posebno upozorava kako se mir ne postiže isticanjem vlastite različitosti, što je tipično za pretjerane nacionalizme koji su bili i jesu u pozadini krvavih sukoba. Mir, naprotiv, ostaje vjerodostojan i provediv projekt kada postoji puno vrednovanje osjećaja pripadnosti istoj ljudskoj obitelji. Pritom Papa podsjeća na već tradicionalni papinski nauk da se mir ne sastoji u pukoj odsutnosti rata, već zahtijeva jednu puninu ostvarenja za osobe i narode. Papa osuđuje terorizam te ističe kako njegov izvor treba tražiti s jedne strane u nihilizmu, a s druge u fanatičnom fundamentalizmu. Njihov je odnos prema istini, te dakle prema istini mira, potpuno pogrešan: dok nihilisti niječu postojanje svake istine, fundamentalisti smatraju da su jedini koji posjeduju istinu. I premda imaju različite uzroke i očitovanja koja se ispoljavaju u vrlo različitim kulturnim kontekstima, nihilizam i fundamentalizam imaju nešto zajedničko: prijezir prema čovjeku i prema njegovu životu. U temelju toga tragičnog zajedničkog ishoda stoji izokretanje pune istine o Bogu: nihilizam niječe njegovo postojanje i njegovo djelo providnosti u ljudskoj povijesti, fundamentalizam pak izobličuje lice milosrdnog Boga koji ljubi čovjeka.
Papa ipak sa zadovoljstvom primjećuje kako se broj oružanih sukoba u svijetu smanjio, što se može zahvaliti više čimbenika: završetku kolonijalističkog razdoblja, svršetku hladnoga rata, ali također i naporima međunarodne zajednice upravljenim obustavljanju i sprječavanju sukoba. Ipak sama ta činjenica ne smije navesti na gajenje površnog optimizma, jer se ne smiju podcijeniti brojne situacije u kojima je sukob poput ognja ispod pepela koji prijeti da se ponovno razbukta. U svezi s tim Papa ističe dvije situacije. Kao prvu navodi odgovornost vlada koje, namjesto da vrše svoju legitimnu vlast za odgovorno promicanje mira, tu vlast koriste za to da u ljudima raspiruju osjećaj prijezira prema ostalim narodima i nacijama. Drugu situaciju predstavljaju neke vlade odlučne koristiti nuklearnu energiju kako bi svoje zemlje opskrbili strašnim i ubojitim oružjima, u lažnom uvjerenju da jamče sigurnost svoga pučanstva. Istina mira, međutim, zahtijeva da svi – kako vlade koje već dugo vremena posjeduju nuklearno oružje tako i one koje ga tek kane nabaviti – okrenu novu stranicu u svojoj politici te donesu jasne i čvrste odluke upravljene postupnom i dogovornom nuklearnom razoružanju. U tome kontekstu Papa je upozorio kako su troškovi za proizvodnju i trgovinu oružjem u porastu. Naveo je i podatak kako su u 2004. godini države za oružje potrošile više od trilijun dolara, što je oko 160 dolara po stanovniku planete.
U posljednjem dijelu svoje poruke Papa se osvrće na rad međunarodnih organizacija, osobito Organizaciju ujedinjenih naroda, te ih poziva da se vrate načelima na kojima počivaju njihovi temelji koji će im omogućiti institucionalnu obnovu i pomoći da u svome radu budu dorasli novim i promijenjenim potrebama suvremenog svijeta. Što se tiče UN-a, ističe se kako ta organizacija, u dobu označenom globalizacijom, ostaje nužno oruđe kako bi se u svijetu afirmirale ljudske vrijednosti pravednosti, solidarnosti i mira. Međunarodne su organizacije, u konačnici, pozvane odjelotvorivati kako pravo na mir tako i pravo na razvoj siromašnih, ističe Papa u poruci za Svjetski dan mira 2006.