Dubrovnik, (IKA) – Središnje koncelebrirano euharistijsko slavlje na blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca u crkvi samostana Male braće predvodio je dubrovački biskup Želimir Puljić. Govoreći o značenju blagdana, biskup je rekao kako je on zapravo zora Novog zavjeta, kada je “nakon pada u Zemaljskom raju, nakon Istočnog grijeha i brodoloma prve obitelji”, Bog najavio drugu Evu i stvaranje novog boljeg svijeta. U propovijedi se biskup Puljić posebno zadržao na dvije povijesne biblijske slike iz liturgijskih čitanja i dva povijesna događaja koji pokazuju kako su Bogu drage i bliske nezapažene duše. Dok Adam i Eva izgnani iz raja optužuju, prigovaraju, zavode i prebacuju krivnju, susret Marije i Elizabete prolazi u ozračju radosti, molitve, pohvale i zahvale. Prije oko 2050 godina u slavnom Rimskom carstvu kojim je vladao svjetski mir, u vrijeme dok je u Ateni cvjetala umjetnost sklada i ljepote, u nepoznatom mjestu, u obitelji poodmakle dobi i nepoznatog roda Joakima i Ane rodila se kći Marija. “Za razliku od sve ostale djece, koja već kod začeća baštine iskonski Adamov grijeh, Marija je bila od njega očuvana. I već u tom trenutku sva u sjaju milosti i svetosti. Jedinstveno čudo i neponovljiv Božji dar. Bog ju je očuvao od istočnog grijeha koji se nama oprašta na krštenju”, rekao je biskup. Prije nešto više od 150 godina u osobitom kulturnom i znanstvenom ozračju u Europi koje kršćansko umovanje naziva zastarjelim, koje tvrdi kako je svijet nastao sam od sebe i bez Boga “u nepoznatom mjestancu Lurdu, nepoznatoj i neukoj djevojčici Bernardici ukazuje se nebeska pojava i veli: “Ja sam Bezgrješno začeće!”. Marija je jedina sačuvala nevinost i ljepotu zemaljskog raja i na nju nisu prešle posljedice istočnog grijeha, te sveti pisci i naučitelji Crkve o njoj govore u prekrasnim slikovitim izričajima, ističući kako je ona primjer ljudske časti i dostojanstva, zaključio je dubrovački biskup.