Završetak Katehetske škole za odgojitelje u vjeri osoba s teškoćama u razvoju
Zagreb (IKA )
Vjerujem da smo uspjeli otkriti mali dio onoga bogatstva kojega krije ne samo kateheza dobroga pastira, nego i Marija Montessori u svojemu životu, djelu i radu, ocijenio je dr. Ivica Pažin
Zagreb, (IKA) – Vjerujem da smo uspjeli otkriti mali dio onoga bogatstva kojega krije ne samo kateheza dobroga pastira, nego i Marija Montessori u svojemu životu, djelu i radu, rekao je predstojnik Nacionalnoga katehetskoga ureda (NKU) pri HBK dr. Ivica Pažin, zatvarajući u subotu 3. prosinca dvodnevnu Katehetsku školu za odgojitelje u vjeri osoba s teškoćama u razvoju čija je tema bila “Kateheza dobrog pastira u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja”. Katehetsku školu u zagrebačkoj župi sv. Petra organizirao je Nacionalni katehetski ured HBK (NKU) u suradnji sa Zavodom za školstvo RH. Ističući sva iskustva i svjedočenja tijekom dva dana, koja govore o tom da je Katehetska škola bila svima od koristi, dr. Pažin je istaknuo kako je Marija Montessori predstavljena kao “čarobnica svakodnevnoga”, jer je u njemu prepoznavala i uočavala ono metafizičko i nadnaravno. Izrazio je potom nadu da će svi oni koji su u školi sudjelovali naučiti, kao i Montessori, u svakodnevici prepoznavati metafizičko i primijeniti ga u školama i centrima u kojima rade.
Osim samih zaključaka, iznesena su i izvješća s radionica koje su održane prvoga dana škole. Prvu od tih radionica na temu “Prispodoba dobrog pastira i njegova euharistijska prisutnost” vodila je s. Jelica Đuzel. Prikazane su 2 prezentacije na spomenutu temu, pri čemu su korištena prikladna didaktička sredstva. Kako je istaknula s. Jelica, velika pozornost u ovim radionicama posvećena je materijalu, obliku i bojama od kojih su izrađena didaktička sredstva. Drugu radionicu na temu “Krštenje” vodila je s. Rahela Lacković. Uz korištenje didaktičkih sredstava prikazano je 5 simbola krštenja: svijeća i uskrsna haljina, voda i Riječ Božja, polaganje ruku nad vodom, katekumensko i ulje krizme i na kraju simbol križa. Cilj radionica bio je pokušati nazočnim odgojiteljima prikazati način na koji tijekom kateheza djeca s poteškoćama u razvoju percipiraju određenu biblijsku stvarnost, tako što su i sami sudjelujući u prigodnim prezentacijama, zauzeli položaj djece kojima su u prvom redu kateheze namijenjene.
Izvješće o radu s osobama s poteškoćama u razvoju iznijela je voditeljica povjerenstva NKU HBK, prof. Zvonka Matoic, predstavivši najprije rezultate ankete odnosno ocjene prethodne katehetske škole. Također je iznijela očekivanja odgojitelja od sljedećih katehetskih škola, i to najprije razmjenu iskustava i didaktičkih sredstava, pomoć u radu s integriranom i nekategoriziranom djecom, potom osposobljavanje za sve vidove pastoralnih aktivnosti s ovim osobama i na kraju želju za češćim susretima. Predstavila je i predložene teme za neke od susreta, kao i nastavne planove i programe za osnovne škole u RH od 1. do 4. odnosno od 5. do 8. razreda za učenike s posebnostima s teškoćama u razvoju, kao i s umjerenim i težim oblikom mentalne retardacije.
Prije donošenja zaključaka ove Katehetske škole, predavanje na temu “Savez – temelj moralnoga odgoja” održala je s. Jelica Đuzel iz vrtića “Sunčev sjaj – Nazaret” u Đakovu. Pritom je pojasnila tri kristološke odnosno središnje slike u katehezi dobroga pastira: dobroga pastira, svjetlo i pravi trs. U svakoj od tih slika možemo vidjeti dvojako kretanje: s jedne strane postoji netko tko se daje upoznati, tko se daruje, i s druge strane netko tko percipira i prima dar (pastir-ovce, svjetlo-čovjek i trs-mladica). U tom dvojakom dinamizmu nastaje odnos, relacija. Riječ odnosa u biblijskom jeziku izričemo kao savez, koji je i jedna od temeljnih tema moralnoga odgoja. Moralna osoba je ona koja živi savez, tj. koja je u odnosu, rekla je s. Jelica. Da bi savez bio pravi odnos, zahtijeva odgovor. Djetetov je odgovor uživanje u prisutnosti prvoga partnera, inicijatora, i radosno okretanje prema njemu. Radost, ali i zahvala, temelji su moralnoga odgovora i moralnoga djelovanja u svakoj životnoj dobi. Takav odgovor je na poseban način i intenzivan način življen u predškolskoj dobi. To je doba kada se odgovor izražava više na području biti (kerigma) i kojemu se kasnije pridružuje odgovor na području činiti (paraneza), tj. području koje nadahnjuje. Dakle, predškolsko dijete u katehezi dobroga pastira kroz ove slike otkriva ljubav koja je temelj svakog moralnog života, a koja priprema potrebni temelj za paranezu koja postaje više eksplicitna poslije šeste godine, zaključila s. Jelica.
Susretu je nazočila i dr. Ljubica Pribanić s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta u Zagrebu. Pozdravljajući nazočne, zahvalila im je što su prepoznali potrebu rada s djecom s većim ili manjim teškoćama u razvoju, ponajviše poučavanjem u vjerskim istinama. U tijeku je doškolovanje 30-ak odgojitelja na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, od kojih je taj proces do sada završila trećina polaznika.