Zagreb, (IKA) – Treći susret u sklopu projekta “Naša misa” koji je započeo u ožujku protekle godine i ima nakanu pomoći svima koji vode brigu oko pjevanja na “misama za mlade”, održan je 19. studenoga u prostorijama Nadbiskupskog duhovnoga stola u Zagrebu, a okupio je voditelje i članove 30-ak zborova. Susret na temu “Predsinodska rasprava na temu glazbe u liturgiji” organizirali su Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatski katolički radio uz potporu sestara milosrdnica.

Nazočne je na početku pozdravio povjerenik za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije vlč. Božidar Tenšek, pojasnivši kako je riječ o radnom susretu, jer nakana je susreta da mladi koji surađuju u liturgiji, osobito pjevanjem, svojim prijedlozima i promišljanjima o značenju glazbe u liturgiji budu sudionici predsinodskih rasprava.

Mladima se obratio i tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije dr. Tomislav Markić, ispričavši kako je crkveni otac Klement Aleksandrijski grčki mit o Orfeju i Euridici, odnosno ljubavi koja želi biti jača od smrti, alegorijski usporedio s odnosom Krista i čovječanstva, jer Krist po izgubljeno čovječanstvo silazi u podzemlje, a kao što je Orfeju instrument lira, Kristov instrument kojim se služi u izvođenju čovječanstva iz carstva smrti u područje života jest Crkva. Pri tome odjekuje pjesma radosti, nade i uskrsnuća, pjesma koju trebaju pjevati i svi voditelji i članovi crkvenih zborova mladih.

O onomu što se do sada događalo, a napose o ciljevima projekta “Naša misa”, govorila je Jelena Vuković, predstavivši ukratko prethodna dva susreta voditelja zborova. Prvom od njih koji je održan u ožujku 2004., odazvalo se 60 zborova. Tada su izneseni prijedlozi o stvaranju stručnoga povjerenstva o popularnoj duhovnoj glazbi u Zagrebačkoj nadbiskupiji čiji članovi bi trebali biti glazbenici, liturgičari, ali i mladi, te stvaranje pjesmarice s pjesmama koje bi se mogle izvoditi u liturgiji koju animiraju zborovi mladih. Drugi susret na kojemu je sudjelovalo 24 zbora održan je u prosincu 2004., a na njemu je zaključeno kako je potrebno dati osnovne odrednice koje će pomoći u odabiru liturgijskih pjesama. Najavljen je i četvrti susret voditelja zborova u ožujku 2006. godine.

Vlč. Tenšek potom je predstavio teme dva radna lista od ukupno 123, o kojima će se raspravljati na predsinodskim raspravama. Riječ je o radnim listu br. 39, čija je tema liturgijska glazba, i br. 40. čija su tema koncerti u crkvama. Svaki se radni list sastoji iz 3 dijela, a obuhvaća stav crkvenoga učiteljstva o temi o kojoj se raspravlja, prikaz stanja u nadbiskupiji, odnosno pastoralno-teološka promišljanja i konačno elemente za raspravu i rad u manjim skupinama. Neka od pitanja na koja će mladi imati prilike dati odgovore odnose se na to koliko smo upoznati s crkvenim dokumentima o crkvenoj glazbi i koliko ih sukladno tomu primjenjujemo, postoje li u našim župama crkveni bendovi i koje instrumente koriste, održavaju li se u našim crkvama koncerti, kakva su naša pozitivna ili negativna iskustva vezana uz to i dr. Crkveno učiteljstvo, naime, govori kako je glazba temeljni ljudski simbol za izražavanje slavlja, zajedništva, duhovna dijaloga i duhovnog obilježja našega življenja. Ona je i povlašteno mjesto dijaloga Crkve s kulturom. Dostojanstvo, pak, crkvenoga bogoslužja iziskuje da crkve budu pridržane isključivo za bogoslužje i čine vjere i pobožnosti, istaknuo je Tenšek.
Glazbeni urednik HKR-a Slavko Nedić istaknuo je kako unatoč krutim pravilima radnih listova moramo prihvatiti da su upravo oni okvir unutar kojih nam je djelovati, premda će svi oni koji o tim temama budu raspravljali na temelju osobnoga iskustva moći skrenuti pozornosti na eventualne nepravilnosti i pogreške u njima. Riječ je o mogućnosti kreativnoga sudjelovanja u stvaranju pravila unutar kojih ćemo se ponašati ne samo mi, nego i generacije nakon nas, zaključio je Nedić.

Nakon predavanja, sudionici su se predvođeni svojim animatorima podijelili u šest skupina. Tri skupine obrađivale su temu liturgijske glazbe, a preostale tri promišljale su na temu održavanja koncerata u crkvama. Nakon jednosatnoga rada održan je i plenum na kojemu su izneseni zaključci, prijedlozi i sugestije mladih vezane uz spomenute teme.

Kad je riječ o liturgijskoj glazbi, potvrđen je zaključak s prvog susreta voditelja, da je potrebno sastaviti pjesmarice s pjesmama koje bi se mogle izvoditi u liturgiji, s tim da bi jasno trebalo definirati pojmove koji se koriste u liturgijskoj glazbi. Potom su raspravljali o uporabi instrumenata na misi, zaključivši da o prostoru ovisi i uporaba određenoga glazbala. Također je potrebno senzibilizirati župnike za nazočnost na ovakvim susretima kako bi čuli potrebe mladih. Istaknuta je i važnost dekanatskih susreta na kojima bi se promišljalo o crkvenoj glazbi, kao i seminara za voditelje zborova koji nemaju teološku naobrazbu. Predloženo je i izdavanje brošure u kojoj bi bili sadržani svi crkveni dokumenti na temu crkvenoga pjevanja. Kad je, pak, riječ o održavanju koncerata, zaključeno je kako potrebno više provjere repertoara pjesama prije održavanja samoga koncerta, te da je u crkvi neprikladno izvoditi pjesme narodnoga i profanoga sadržaja. Pjesme koje se na koncertima izvode trebale bi biti duhovnoga sadržaja, te je u tom smislu potrebno izdati i određene upute kakve bi se pjesme smjele pjevati u crkvama.