Split, (IKA) – Na kraju Godine euharistije vjeroučitelji Splitsko-makarske nadbiskupije svoj stručni skup naslovili su “Vjeronauk u službi euharistije”. Skup je 19. studenoga u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu okupio oko 160 vjeroučitelja osnovnih i srednjih škola. Na samom početku okupljenima se uvodno obratio predstojnik KU nadbiskupije mr. don Josip Periš, pozdravivši mjesnog ordinarija nadbiskupa Marina Barišića, predavače, te goste i sve sudionike skupa. Osvrnuvši se na samu temu, predstojnik je ustvrdio da je kateheza bez euharistije teorija, a sakramenti bez euharistije – rituali. Stoga posredovanje vjeronaučnih sadržaja mora voditi prema euharistiji kao središnjem događaju Crkve, pa je pozvao vjeroučitelje da potiču vjeroučenike na život po euharistiji.
Nadbiskup Barišić istaknuo je važnost odabrane teme, naglasivši povezanost nedjeljne euharistije i školskog vjeronauka. “Vi ste Crkva i poslani ste od Crkve da gradite i formirate, a sadržaj i metoda vjeronauka ne može se zamisliti bez euharistije. Sadržaj je ljubav koja se predaje za nas, a metoda je ovo činite meni na spomen. To je model zajedništva u razredu i u školi. Vaše poslanje bez euharistije bilo bi etika. Ni to nije loše, ali to onda ne bi bila radosna poruka Isusa Krista”, istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup.
Prvo predavanje “Euharistija – izvor, vrhunac i srce kršćanskog života” održao je prof. dr. Ivica Bodrožić, profesor na KBF-u Sveučilišta u Splitu. Pošao je od etimološkog značenja termina “izvor”, “vrhunac” i “srce”, da bi ih pomnom analizom prenio na područje duhovne stvarnosti koja nam se očituje u euharistiji. Predavač je vjeroučiteljima uspio predočiti sraz euharistije i konkretne životne stvarnosti, što su oni i očitovali u raspravnom dijelu skupa.
Prof. dr. Jadranka Garmaz, koja predaje skupinu katehetskih disciplina na KBF-u Sveučilišta u Splitu, inače doktor Religijske pedagogije i katehetike, te prva žena profesor na KBF-u u Splitu, predstavila se prvi put vjeroučiteljima predavanjem o temi “Euharistijska kateheza u nastavi vjeronauka”. Ona je samom pojmu “euharistijska kateheza” pristupila s više aspekata: ekleziološkog, kulturološkog, antropološkog, liturgijskog, koinonijskog i dijakonijskog. Svaki aspekt argumentirano je obrazložila i prezentirala vjeroučiteljima. Pod jednim vidom ona gleda euharistijsku katehezu kao uvod u liturgijsko življenje, dok u njenoj kulturološkoj dimenziji vidi njenu zadaću da nas učini osjetljivima za život. Liturgijska dimenzija joj je da odgaja vjernike za klanjanje, zahvaljivanje i pokoru, te da traži i tumači vezu između liturgije i života. Smještajući euharistijsku katehezu u kontekst škole, profesorica Garmaz je naglasila da vjeronauk uvodi učenike u konkretno razmišljanje o životu i svijetu. Vjeronauk posreduje strukturalno i životno relevantno znanje o vjeri i Crkvi. Nadalje, upoznaje učenike s konkretnim oblicima življene vjere, te razvija vjerski stav i religiozni odgoj. Među specifičnosti liturgijskog odgoja, mlada profesorica ubraja: potiče osobno prianjanje uz Istinu; molitva u školskom vjeronauku predstavlja vrata koja vjeroučenike vodi prema euharistijskom slavlju; molitvena meditacija pridonosi vježbanju temeljnih egzistencijalnih stavova, pomaže kristalizaciji vlastite slike o Bogu, te pridonosi učenju sabranosti i mira. U završnom dijelu predavanja istaknula je tematske cjeline u vjeronaučnim udžbenicima od 1. razreda do 4. razreda osnovne škole koje govore o euharistijskoj katehezi.
Sukladno temi skupa slavljeno je i koncelebrirano misno slavlje u kapeli Marijina navještenja u malom sjemeništu koje je predvodio nadbiskup Barišić.
Vjeroučitelji ove nadbiskupije izdaju i svoje glasilo “Svjedok”, koje će po izlasku iz tiska katehetski ured dostaviti svim župnim uredima i vjeroučiteljima u školi.