Varaždin, (IKA) – Prva u nizu tribina pod zajedničkom temom “Što je Hrvatima Bosna i Hercegovina?”, koje priređuju Katolički tjednik iz Sarajeva i Hrvatski katolički radio, održana je u Varaždinu 10. studenoga uz suorganizaciju varaždinskog Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”.

Uoči tribine euharistijsko slavlje u varaždinskoj katedrali Uznesenja BDM predvodio je vrhbosanski nadbiskup i predsjednik BK BiH, kardinal Vinko Puljić zajedno s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom i desetak svećenika. Riječi dobrodošlice uputio je generalni vikar mons. Ivan Godina, koji je prenio pozdrave odsutnog varaždinskog biskupa Marka Culeja. Za dvojicu pastira Crkve u BiH, kazao je kako su u teškim vremenima rata i poraća stali u obranu svojeg vjerničkog puka naoružani samo križem, snagom i ljubavlju Krista, poučeni primjerom pape Leona Velikog, na čiji se spomendan održava misno slavlje. Pozvao je okupljene da mole za napaćeni vjernički puk iz BiH da se vrati na svoja ognjišta kako bi prožet Kristovom snagom sa svima živio u miru i međusobnom poštovanju.

U uvodnoj riječi kardinal Puljić zahvalio je svim vjernicima mlade Varaždinske biskupije na čelu s biskupom, koji Hrvatima katolicima iz BiH iskazuju blizinu, razumijevanje, spremnost i velikodušnost u njegovanju crkvenog zajedništva. Izrazio je ujedno radost zbog dolaska u grad drevne hrvatske kulture i bogate baštine.

U propovijedi je kardinal Puljić upozorio na urušavanje vrednota evanđelja u današnjem društvu, koje donosi zakone nepovezive s kršćanskim moralom, a sve pod nazivnikom slobode, napretka i demokracije u Europi. Upozorio je kako je danas gotovo slobodno vrijeđati Krista i kršćanstvo, i to u istom društvu koje osuđuje vrijeđanje islama ili židovstva. “Stoga je svaki kršćanin danas pozvan svjedočiti što je prava istina, pravo svjetlo i pravi život. Svaki je kršćanin pozvan razabrati između zla i dobra, tame i svjetla, kako bi čovjek današnjice sačuvao svoje dostojanstvo koje mu je darovano Kristovom otkupiteljskom Krvlju”, rekao je kardinal, istaknuvši kako u očima Boga svaki čovjek ima svoju vrijednost. “Tamo gdje su vjernici tamo je i Krist prisutan. Tako i po vjernicima Krist ima pravo biti i u Bosni i Hercegovini. Stoga molite večeras da Bog ulije duh razboritosti onima koji odlučuju o nama, kako ne bi jedno govorili, a drugo činili”, pozvao je vjernike kardinal Puljić.

Na kraju mise biskup Komarica zahvalio je Varaždinskoj biskupiji na molitvama i osobitoj materijalnoj pomoći u obnovi biskupijskog svetišta Sv. Male Terezije u Presnačama kod Banje Luke, te nazočnosti na posveti tog svetišta prije mjesec dana. Podsjetio je kako su brojne žrtve zorno posvjedočile kako se u Bosni ubija i progoni Krist, te je stoga zahvalio na ljubavi i solidarnosti vjernicima mjesne varaždinske Crkve.

Nakon mise održana je tribina u koncertnoj dvorani Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu, gdje su se okupili brojni posjetitelji, među kojima su bili i svećenici Varaždinske biskupije na čelu s mons. Godinom i kancelarom mons. Antunom Perčićem, redovnice te predstavnici društvenog života. Sve je pozdravio predsjednik varaždinskog “Napretka” prof. Ivan Bošnjak, koji je istaknuo osobito zauzimanje kardinala Puljića i biskupa Komarice za hrvatski katolički puk u vremenima kada mu je prijetilo fizičko istrebljenje, kao što mu i danas nasilno oduzimaju politička i ljudska prava. Napomenuo je kako se hrvatski puk ne smije odreći onog što mu je Bog dao, a to su sloboda i pravo na život dostojan čovjeka.

Zatim je glavni urednik Katoličkog tjednika iz Sarajeva dr. Ivo Balukčić, ujedno i inicijator tribina, govorio o razlozima njihova održavanja. Kazao je kako su upravo Hrvati, kao najmalobrojniji narod u BiH, najveće žrtve nedavnog rata, ali i daytonskog nepravednog mira. Podsjetio je na činjenice koje se danas guraju u zaborav: Brojka od 820.000 katolika, uglavnom Hrvata, pala je na oko 466.000, dok na području Republike Srpske od prijeratnih 222.000 danas živi tek 12.000 katolika. Nepravedna politička podjela BiH dovela je do toga da Hrvati nemaju ni prava koja bi pripadala nacionalnim manjinama, a voljom zemaljskih moćnika oduzeto im je uz teritorij i ljudsko dostojanstvo. Stoga ove tribine žele biti krik duhu hrvatske nacije da izađemo iz svojih uskih, osobnih i regionalnih interesa, da se bolje razumijemo i jedni drugima pomognemo kako bismo opstali kao narod. Pod tim vidom u raznim sredinama ukazivat ćemo na te probleme, kako bismo pridonijeli hrvatskom zajedništvu, razumijevanju i uzajamnoj pomoći”, kazao je dr. Balukčić.

O suradnji Hrvatskog katoličkog radija i Katoličkog tjednika u protekle tri godine na praćenju života Hrvata i Crkve u BiH govorio je ravnatelj HKR-a mr. Robert Šreter, koji je ustvrdio kako je pozornost Hrvatske uglavnom usmjerena na Europsku uniju, a premalo se, namjerno ili slučajno, govori o životnoj ugroženosti Hrvata u BiH. Čini se i da hrvatska politika ili ne zna ili ne želi nešto učiniti o pitanju tamošnjih Hrvata. Kao da se očekuje da se zaboravi na doprinos Hrvata iz BiH na raznim područjima života u Hrvatskoj. “Potrebno je probuditi uspavanu svijest, jer ne možemo, niti smijemo zaboraviti Hrvate u BiH, ne samo zbog njih, nego i zbog dobrobiti i budućnosti Republike Hrvatske”, poručio je mr. Šreter.

Novinar i zamjenik glavnog urednika Katoličkog tjednika Brane Vrbić predstavio je stanje na političkoj i društvenoj razini u BiH danas, upozorivši kako se u proteklom razdoblju kroz društvo po tom pitanju širila kultura neistine, puna iskrivljavanja. Kazao je kako se Hrvatima predbacuje da su dijelili Bosnu i Hercegovinu, a činjenica je da je Dayton podijelio BiH na dva entiteta bez Hrvata: srpski i bošnjački dio. Hrvati su najraseljeniji narod i najveći gubitnici u BiH, ustvrdio je Vrbić te iznio podatke o stvarnom političkom i gospodarskom stanju koje ne ohrabruje Hrvate, nego ih potiče da svoju budućnost potraže drugdje. Upozorio je kako će se u sljedećih godinu dana u BiH zbiti promjene u dogovoru srpske i bošnjačke strane sa stranim predstavnicima, koje će zacementirati stanje u idućim desetljećima, a za to su vrijeme hrvatski politički predstavnici dezorijentirani, dok Hrvatska šuti.

Kolumnist Katoličkog tjednika i novinar Radio Marije Ivica Relković govorio je o svijesti o zajedništvu u Hrvata, napomenuvši kako se hrvatski narod nalazi u krizi strateškog zajedništva. “Bez zajedništva Hrvata prije desetak godina Bosne ne bi bilo, stoga je ključno pitanje jesu li dvije države Hrvatima povijesna nagrada ili kazna. Srbi su dobili državu u državi, Bošnjaci su željeli i dobili državu, a onima koji su prvi branili tu državu, Hrvatima, je uskraćena. Imaju li Hrvati pravo predložiti na papiru novu viziju BiH? Je li Hrvatima u BiH ona majka ili maćeha?”, upitao se Relković, pritom ustvrdivši kako se sve strane zemlje više miješaju u unutarnju politiku BiH, nego Hrvatska, kojoj dio naroda živi u toj zemlji. Zaključio je kako bi Hrvati uz postavljanje pitanja trebali napokon dati i svoje vlastite odgovore.

Demograf iz Zagreba dr. Anđelko Akrap iznio je demografski pogled na hrvatski narod, istaknuvši kako su Hrvati selilački narod, koji su velikim dijelom iz BiH iselili kroz razne povijesne okolnosti u Hrvatsku i čitav svijet. Bosna je nekada bila vrlo razvijena zemlja, čije je stanovništvo u velikom broju izbjeglo pred turskim progonima te se raselilo po čitavom svijetu, a najviše po Hrvatskoj. Znanstvene činjenice potvrđuju povezanost Hrvata i potiču na daljnje zajedništvo, solidarnost i međusobnu pomoć, ustvrdio je dr. Akrap.

O temi “Nepravde ovozemaljskih moćnika prema Katoličkoj crkvi u Hrvata” izlagao je banjolučki biskup Komarica, koji je istaknuo kako su te nepravde u posljednjih 15 godina bile najdramatičnije i rezultirale su fizičkim nestajanjem katolika u velikom broju s područja BiH. “Moćnici ovog svijeta poigrali su se ulogom gospodara ljudskih života, pa tako i određivačima budućnosti Katoličke crkve u biskupijama u BiH”, upozorio je. Podsjetio je na svoje kontakte te primjere koji zorno svjedoče o takvom nepravednom odnosu predstavnika stranih zemalja i institucija prema Hrvatima i katolicima. “Odgovoreno mi je čak da hrvatski narod kao katolički narod strši na pozornici Europe, pa je potrebno razvodniti utjecaj Crkve na društvo, osobito u BiH. Na moje pitanje mnogim međunarodnim sugovornicima zašto kažnjavaju katolike Hrvate ne omogućujući im pravo na osnovna ljudska i građanska prava i slobode, među kojima je i pravo na vlastiti identitet, radno mjesto, imovinu, jezik, obnovu porušenog, dobio sam ciničan odgovor da smo trostruko krivi kao katolici, Hrvati i jer želimo ostati u BiH”, istaknuo je biskup.

Kardinal Puljić, govoreći o nadi i pouzdanju koje katolike povezuju u Kristu, istaknuo je kako zajedništvo Hrvata ima budućnost ukoliko se bude ulagalo u mlade ljude i živjelo s vjerom u Boga. “Naša je snaga u krvi svih palih žrtava koja je posvetila tu grudu. Stoga je potrebno sačuvati tu zdravu srčiku vjere i morala, stvarati i njegovati zajedništvo, stvoriti strategiju jedinstva i daljnjeg razvoja. Mi postojimo i želimo opstati. Zahvaljujem vam na raspoloživosti da čujete naš glas i što suosjećate s nama”, zaključio je kardinal, izrazivši želju da se ovakvi susreti nastave.