Istina je prava novost.

Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije

Izlaganje "Postkoncilsko buđenje laika u Crkvi: dar, problemi, izazovi" održao je dekan Instituta za duhovnost Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu prof. Mihaly Szentmartoni

Zagreb, (IKA) – Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije održan je 7. studenoga u prostorijama Međubiskupijskoga sjemeništa na zagrebačkoj Šalati. Središnje izlaganje o temi “Postkoncilsko buđenje laika u Crkvi: dar, problemi, izazovi” održao je dekan Instituta za duhovnost Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu prof. Mihaly Szentmartoni. Pozdravljajući nazočne svećenike, njih više od 200, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić osvrnuo se na događaje u sveopćoj Crkvi i Zagrebačkoj nadbiskupiji posljednjih mjeseci, istaknuvši kako su blagopokojni papa Ivan Pavao II. i novoizabrani papa Benedikt XVI. veliki dar Božji Crkvi. Predstavljajući dr. Szentmartonija, kardinal Bozanić istaknuo je njegove rimske aktivnosti od dekanske i profesorske službe, službe savjetnika u Kongregaciji za proglašenje svetih i duhovnika u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu te autorstvo u više knjiga s područja psihologije i pastorala.
Dr. Szentmartoni iscrpno je opisao pojavu i ulogu pokreta u Crkvi, današnje shvaćanje bolesti i “kult zdravlja” te praksu moljenja za zdravlje u kontekstu alternativne terapije, podijelivši svoje izlaganje u tri dijela: o različitim pokretima općenito, o pokretima u kojima se prakticira duhovno izlječenje te o liječenju obiteljskoga stabla. Predavač je podsjetio kako pojava duhovnih pokreta danas dijeli duhove, osobito župnike, jer su neki s njima oduševljeni i u njima vide novo sredstvo evangelizacije, a drugi se tuže da im ometaju redoviti župni rad, jer se odjeljuju od cjeline župne zajednice. Upozorivši na potrebu razlikovanja psihološke grupe, koja se stvara za zadovoljavanje neke potrebe i nije nužno vjerska zajednica, od zajednice koja se skuplja oko Božje riječi, dr. Szentmartoni je podsjetio da psihološka grupa nije nužno vjerska zajednica, jer ljudi ne traže u prvom redu Boga, nego sebe, zdravlje, prijateljstvo, prihvaćenost pa psihološka grupa poprima elemente terapeutske grupe i ravna se po drugačijim zakonitostima grupne dinamike, nego jedna vjerska zajednica te je jedna od karakterističnih oznaka terapeutskih grupa središnja uloga samoga vođe, odnosno iscjelitelja. Potrebno je razlikovati grupe i pokrete koji su nastali unutar Katoličke crkve i izražaj su njezina vlastitog života od grupa i pokreta koje su nastala izvan Katoličke crkve, kazao je predavač, podsjetivši da svoje podrijetlo unutar Katoličke crkve imaju npr. fokolarini, neokatekumeni, kursiljo, bračni vikend. Nekatoličko podrijetlo imaju karizmatske grupe protestantske provenijencije, liječenje obiteljskoga stabla koje dolazi iz anglikanskoga miljea te različiti istočnjački pokreti, kao i svi koji stavljaju naglasak na duhovno liječenje, na postizanje unutarnjega mira i sreće. Nijedna grupa odnosno pokret koji je nastao izvan Katoličke crkve ne poznaje pojam “otkupiteljske patnje”, primijetio je predavač, pojasnivši da se teološki razlog za javljanje duhovnih pokreta stavlja u kontekst traženja laika da budu protagonisti u Crkvi, a ne samo pasivni promatrači. Predavač je istaknuo da se tu radi o traženju novoga identiteta same Crkve i da na razne pokrete ne treba gledati kao na nešto strano nego kao izražaj same Crkve, povukavši paralelu s pojavom redovništva u povijesti Crkve koje je u mnogo slučajeva imalo svoje laičke korijene. Poteškoće u tim pokretima odnose se na njihovu unutarnju strukturu kao i na njihovu ulogu u župnim zajednicama, kazao je predavač, navevši da su kriteriji autentičnosti pokreta navedeni u dokumentu Christifideles laici.
Govoreći kako katolička duhovnost gleda na zdravlje i bolest, dr. Szentmartoni je rekao da liječenje obiteljskoga stabla polazi od pretpostavke da preci mogu izravno utjecati na ponašanje potomaka zbog okolnosti da nisu umrli pomireni s Bogom pa je potrebno da ih njihovi potomci “predaju Bogu”, što predstavlja teološku poteškoću, jer nije spojiva s učenjem o osobnoj odgovornosti. “Ispravan odnos prema pokojnicima je onaj izrečen u Katekizmu Katoličke crkve, a sastoji se u našoj molitvi za pokojnike, dok njihov utjecaj na žive, kako to naučavaju teoretičari liječenja obiteljskoga stabla, spada u svijet ezoteričnih vjerovanja”, poručio je dr. Szentmartoni, citirajući poznatoga propovjednika i bibličara Raniera Cantalamessu da “liječenje obiteljskoga stabla nema nikakvih biblijskih temelja”.

Uslijedila je živa i zanimljiva rasprava nakon koje je kardinal Bozanić istaknuo doprinos Drugoga vatikanskoga sabora u pokretanju Crkve, osobito njezina laičkoga dijela, napomenuvši ulogu svećenstva da uočava što se događa te da se evangelizacija može provoditi samo zajedno s laicima. Osvrćući se na praksu egzorcizama u Zagrebačkoj nadbiskupiji, podsjetio je da nijedan svećenik nema trajni dekret za vršenje egzorcizma, te da se za svaki pojedini slučaj mora tražiti dopuštenje za vršenje egzorcizma. Zbog osjetljivosti toga područja i mogućih zloporaba, kardinal je istaknuo da sve što se čini na tome području treba vršiti u strogoj disciplini i onako kako Crkva propisuje. Osvrćući se na organiziranje različitih seminara, kardinal je ukazao na potrebu međusobne suradnje i odgovornosti na svim razinama, te da je u slučajevima kad se voditelj seminara poziva izvan Hrvatske potrebno zatražiti dopuštenje biskupa.

U poslijepodnevnom dijelu podnesena su različita izvješća. Tajnik pripremnog razdoblja Druge Sinode Zagrebačke nadbiskupije dr. Tomislav Markić predstavio je materijale za nastavak nadbiskupijskog savjetovanja i upoznao svećenike s načinom odvijanja predsinodskih rasprava u župama i drugim zajednicama vjernika. Zagrebački pomoćni biskupi Josip Mrzljak, Vlado Košić i Valentin Pozaić te biskupski vikar za grad Zagreb dr. Josip Oslić izvijestili su o dekanatskim susretima sa svećenicima na koronama, kao i o susretima s ravnateljima i vjeroučiteljima osnovnih škola na kojima je bilo riječi o vjeronauku u školama. Biskupi i biskupski vikar istaknuli su kako su naišli na pohvale inicijative provjere vjeroučiteljskih mandata kojom se produbljuje komunikacija i doprinosi kvalitetnijem odvijanju vjeronauka u školi. Događaje koji će se odvijati na području pastorala mladih predstavio je nadbiskupijski povjerenik za pastoral mladih Božidar Tenšek, istaknuvši na poseban način adventsku akciju “Dajmo Božiću mir”, kao i pripreme za Hodočašće povjerenja u duhu Taizea u Milano krajem godine.