Đakovo, (IKA) – Kongregacija za katolički odgoj Svete Stolice ustanovila je 4. lipnja i proglasila Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, a ugovori o njegovu ulasku u sastav Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku potpisani su 17. lipnja. Svečanost ustanovljenja i Dan fakulteta proslavljeni su u petak 4. studenoga u Đakovu. Jutarnje euharistijsko slavlje na latinskom jeziku u katedrali predvodio je kardinal Zenon Grocholewski, prefekt Kongregacije za katolički odgoj. Koncelebrirali su kardinali Josip Bozanić i Vinko Puljić, devetorica biskupa i stotinu svećenika.

Na početku misnoga slavlja riječi pozdrava uputio je đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, rekavši kako je nazočnost kardinala Grocholewskoga ohrabrenje i nada za ispunjenjem očekivanja koja očekuje Crkva i hrvatsko društvo. “Dok naš Bogoslovni fakultet čini svoje prve korake, započinjemo proslavu povodom 200. obljetnice Sjemeništa, molimo Gospodina da budemo pravi nasljedovatelji današnjega svečara sv. Karla. Ujedno danas zazivamo i zagovor Bezgrešne koja je zaštitnica našega Bogoslovnoga sjemeništa”, rekao je biskup Srakić.

Propovijed kardinala Grocholewskoga na hrvatskom jeziku pročitao je mons. mr. Luka Marijanović, kanonik i profesor. Riječi je bilo o euharistiji – izvoru i vrhuncu života i poslanja Crkve. Crkva želi da euharistija bude središte kršćanskoga života s porukom domaćinima kako ona mora biti i izvor i vrhunac života i poslanja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Istaknuta su dva vida euharistije: U euharistiji je stvarno prisutan Krist i euharistija kao hrana za svagdašnji kršćanski život. “Kada, s jedne strane, crpimo milost, oproštenje i hranu za naš svakidašnji život s križa Kristova, koji je prisutan posred nas, a s druge strane nosimo svoj križ, izričaj naše ljubavi, da ga sjedinimo s Kristovim križem, tada euharistija postaje središte našega kršćanskoga života, postaje izvor i vrhunac sveukupnog našeg kulta i našega kršćanskoga života, sveukupnog našeg apostolata. Tada je sigurno da slavljenje euharistije ne može ostati bez plodova za naš kršćanski život”. Marija se predstavlja kao ona koja je na najbolji način sudjelovala na Kristovu križu i stoga je ona simbol našega sudjelovanja u euharistiji. U ovom značajnom euharistijskom slavlju želim i molim Gospodina da euharistija postane sve više “izvor i vrhunac” života, djelovanja i apostolata profesora i studenata ovoga Centra bogoslovnih studija, kako bi mogao rasti njegov dinamizam i njegova djelotvornost za učvršćivanje kršćanske zauzetosti i evangelizacije na dobro Crkve i vašeg dragog hrvatskog naroda. Neka vam Marija pomogne da posve živite euharistiju, poručio je kardinal Grocholewski.

Na kraju euharistijskoga slavlja biskup Srakić proglasio je otvorenje jubilarne godine u povodu 200. obljetnice Bogoslovnoga sjemeništa i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu (1806-2006). U Proglasu, koji su iščitali biskup Srakić, rektor Bogoslovnoga sjemeništa u Đakovu mons. mr. Josip Bernatović i dekan KBF-a u Đakovu prof. dr. Nikola Dogan, između ostalog, se ističe: Kroz ovu jubilarnu godinu spomenut ćemo se uistinu bogate povijesti, nezaobilazne za život Đakovačke i Srijemske biskupije. I pozorno zagledani u brojne časne likove i vrijedna djela na različitim područjima ljudskoga djelovanja i kršćanskoga duha, moći ćemo otkriti kako je dragocjena njihova baština te kako se upravo iz te riznice nadahnjuju i naši današnji koraci – za rast Crkve i blagoslov naroda u kojem živimo i djelujemo. Ustanovu Sjemeništa s filozofsko-teološkim učilištem u sjedištu naše biskupije s pravom možemo uzeti kao događaj-prekretnicu. Tako nam se danas, u slavlju jubileja 200. obljetnice, pruža izvanredna prilika da, ne zaboravljajući blago “učiteljice života”, pratimo životnost naše Crkve u mnogovrsnim djelima njezina poslanja, a osobito na dvama područjima koja su u nas rasla usporedno: odgoj i formacija novih svećenika te primjena i razvoj obrazovnoga sustava, kako pod vidom kulturno-prosvjetnoga i domoljubnoga djelovanja, tako i onoga znanstvenoga, ostvarenoga na polju filozofsko-teoloških disciplina.

Prije završnoga blagoslova kardinal Grocholewski istaknuo je kako budućnost Crkve najviše ovisi o svećenicima. Poručio je bogoslovima da se pripremaju za svoj poziv kako bi mogli odgovoriti izazovima današnjega svijeta. Rekao im je neka budu snažni, jaki i prije svega sveti, jer upravo takve svećenike svijet treba.

Nakon euharistijskoga slavlja upriličena je svečana sjednica Fakultetskoga vijeća u velikoj dvorani Središnje biskupijske i fakultetske knjižnice. Pozdravnu riječ uputio je dekan Fakulteta dr. Nikola Dogan. O značenju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta za Đakovačku i Srijemsku biskupiju govorio je veliki kancelar biskup Srakić.
U četvrtak 6. studenoga 1806. godine Antun Mandić, tada novoimenovani biskup bosanski i srijemski, svečanim slovom otvorio je u Đakovu Bogoslovno sjemenište i njegov Lyceum episcopale. Tim činom završilo je dugo razdoblje slanja klerika Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije na visoka filozofsko-teološka učilišta diljem Europe. Kroz duga razdoblja svoga postojanja naše Bogoslovno sjemenište i Visoka bogoslovna škola bili su u pravom smislu “međubiskupijski”. Boravili su ovdje, pohađali i završavali svoje filozofsko-teološke studije svećenički kandidati iz drugih biskupija i redovničkih zajednica. Biskup Josip Juraj Strossmayer izgradio je ovdje u Đakovu zgradu “Kolegija sv. Bonaventure” u kojem su boravili klerici franjevci Bosne srebrene kroz 20 godina.

Zatim, prije i za vrijeme II. svjetskog rata našu školu pohađali su i klerici iz Banjolučke i Barske, Beogradske i Hvarske, Kaločke i Križevačke, Mariborske i Mostarske, Sarajevske i Skopske, Splitske i Subotičke, Šibenske i Zadarske te Zrenjaninske biskupije”, rekao je biskup Srakić.

Djelovanje Bogoslovnog fakulteta ići će u dva smjera: ad intra i ad extra. Ad intra znači kako će Bogoslovni fakultet biti u službi rasta partikularne Crkve. Istina, to je prvenstveno djelo Duha Svetoga, ali svi su njezini članovi pozvani na suradnju svatko prema primljenim milosnim darovima i prema mjestu koje ima u Crkvi. Riječ je o odgovornosti sviju. Temeljna sastojnica i svrha koja obilježava bogoslovni fakultet i njegove studije jest izgradnja svijesti crkvenosti.

Bogoslovni fakultet je mjesto i vrijeme crkvenog iskustva, tj. mjesto i vrijeme kroz koje se studenti, bilo svećenički kandidati bilo studenti laici, odgajaju da shvate, prihvate i žive otajstvo Crkve, Crkve koju će oni izgrađivati ondje gdje će svojim djelovanjem i životom na to biti pozvani. Pored teološke izobrazbe svećeničkih kandidata i vjernika laika te promicanje i podizanje teološke kulture među vjernicima, drugi pravac djelovanja Bogoslovnog fakulteta, tj. ad extra, biskup Srakić je izrekao riječima pape Ivana Pavla II. “Upoznati Boga u čovjeku i upoznati čovjeka u Bogu”, odnosno “Upoznati Krista u čovjeku i upoznati čovjeka u Kristu”.

Tom je prigodom biskup rekao kako se fakultet neće zatvoriti u zidine studija i pustiti svijet da ide svojim putem, nego će se kao noćni čuvar popeti na kulu vjere, koristeći sredstva znanosti da u svjetlu vjere na vrijeme i učinkovito svima pomogne sresti se s Istinom koja prosvjetljuje i spašava čovjeka i njegovu povijest ovdje i sada. Bogoslovni fakultet njegujući teološke discipline mora ući u dijalog s drugim filozofskim ili znanstvenim disciplinama i sustavima među kojima može biti i onih koji ne mogu biti “saveznici s teologijom”. No, i u takvim slučajevima solidna znanstvena formacija, realna primjena metoda i sredstava “znanosti vjere” kao i jasna vizija naravi i uloge teološkog istraživanja pomoći će da se filozofski i znanstveni sustavi dobro razluče i da se na obostranu korist uđe u ozbiljan dijalog.

S Katoličkim bogoslovnim fakultetom podržava se nazočnost i svjedočenje Katoličke crkve, a mjesna Crkva dobiva snažniju potporu u obavljanju vlastitog misijskog poslanja.
Ne možemo ne spomenuti ekumenski i međureligijski dijalog s drugim crkvenim i vjerskim zajednicama. Istočna Hrvatska je pretežito katoličko područje koje je na granici s orijentalnim svijetom i s pravoslavljem. Osim toga, takvo pluralno područje kao što je Slavonija, ima svoje posebne potrebe da bi promicalo ekumenski dijalog, pa i na teološkoj i znanstvenoj razini. Fakultet postaje adekvatnim subjektom u dijalogu i stvarnim mostom prema drugim religioznim tradicijama, pozvan znanstveno i općenito kulturalno voditi ekumenski dijalog s drugim religijama. Važna uloga u tom dijalogu pripada najbrojnijoj zajednici na ovom području, tj. katoličkoj zajednici, rekao je biskup Srakić.

Istaknuo je također kako KBF u Đakovu svoje djelovanje želi ostvarivati u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, osnovanom prije 30 godina, koje danas ima 16 svojih sastavnica te se afirmiralo kao respektabilno, kvalitetno moderno sveučilište. “Ohrabruje nas i veseli činjenica da su odgovorni u Sveučilištu i u pojedinim njegovim fakultetima željeli da u sastav Sveučilišta dobiju i Katolički bogoslovni fakultet”, rekao je biskup Srakić.

Rektorica Sveučilišta u Osijeku, dr. Gordana Kralik govorila je o Katoličkom bogoslovnom fakultetu u sastavu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Kardinal Grocholewski svoje je predavanje o ulozi bogoslovnih fakulteta u državnim sveučilištima započeo riječima zahvale Sveučilištu J. J. Strossmayera koje je prihvatilo đakovački Katolički bogoslovni fakultet i na taj način pokazao otvorenost za traženje istine u svim njezinim dimenzijama i osjetljivost za duhovne vrednote. Na hrvatskome jeziku predavanje je pročitao prodekan za znanost dr. Pero Aračić. Govoreći o karakteristikama koje su zajedničke svim crkvenim znanostima, uzimajući posebno u obzir bogoslovlje kao takvo, u predavanju kardinala Grocholewskoga ističe se kako se bogoslovni fakulteti, koji se bave poglavito Objavom moraju temeljiti na vjernosti crkvenom učiteljstvu, trebaju čitavoj zajednici vjernika dati svjedočanstvo vjere i kršćanskoga života, bogoslovni fakulteti su svjesni svoga udjela u poslanju Crkve, poznavanje božanskih otajstava proizlazi na stanovit način i iz uske i nutarnje povezanosti s Bogom, iz molitve i nadasve iz razmatranja.

U predavanju kardinala Grocholewskoga nastojali su se pokazati neki čimbenici po kojima bogoslovni fakultet nije samo jedan od sastavnih dijelova lepeze fakulteta koji sačinjavaju sveučilište, već može biti i obogaćenje drugim fakultetima i sastavni izazivački dio dubljega promišljanja i stvaralačkoga dijaloga. Prije svega to je tehnički i moralni razvoj, jer “bogoslovni fakulteti potiču i predlažu upravo promišljanje o problemima moralnoga razvoja čovjeka o njegovom odnosu prema znanstveno-tehničkom i ekonomskom razvoju, kao i promišljanje glede etičko-moralnoga razvoja”. Zatim, trebalo bi nadasve dati važnost čovjeku, njegovom potpunom dobru, i u duhovnom i moralnom vidu. “Potrebno je neizbježno traženje smisla da bi se zajamčilo da će nova otkrića biti upotrebljavana za istinsko dobro pojedinaca i ljudskog društva u cjelini”. Bogoslovni fakultet je stalni poticaj za nesebično traženje istine u svim njezinim vidovima, također i u njezinoj povezanosti s vrhovnom Istinom koja je Bog. Na kraju, smještaj bogoslovnog fakulteta unutar sveučilišta nužno potiče dijalog koji se odnosi na odnos vjere i razuma. Kardinal Grocholewski istaknuo je kako i drugi fakulteti i sam kontekst sveučilišta mogu nesumnjivo biti na obogaćenje bogoslovnoga fakulteta. “Želim Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku da njegov Bogoslovni fakultet, uvijek svjestan i vjeran svom identitetu, plodonosno pridonese izgradnji Crkve u Republici Hrvatskoj; da pridonese bogoslovnoj (teološkoj) misli prema dimenziji opće Crkve, a takvu dimenziju trebaju imati bogoslovni fakulteti; kao i da postane uvijek sve vredniji sugovornik sveučilišnih centara i svijeta znanosti, nadasve u stvarnosti vaše divne zemlje, bogate potencijalom razuma i srca”, završne su riječi iz predavanja kardinala Grocholewskoga.

Pozdravne riječi prvi je uputio mons. mr. Josip Bernatović, rektor Bogoslovnoga sjemeništa u Đakovu, potom gosti iz Bosne i Hercegovine, Austrije, Slovenije i Hrvatske, dr. Zoran Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i sporta u RH. “Ekumenski dijalog, tolerancija, razumijevanje uvijek su krasili rad ove institucije koja postoji 199 godina. U razdoblju kada je hrvatska država odabrala prioritet obrazovanja, znanja, znanost, mislim da je vaš doprinos koji danas proživljavamo na tom putu i da je podstrek svima onima koji kreiraju obrazovnu vlast u RH, a i s druge strane je i svjetlo kojim putem treba krenuti”, rekao je ministar Primorac.

Riječi pozdrava uputio je i kardinal Puljić, nekadašnji student u Đakovu. Kardinal Bozanić u pozdravu je istaknuo: “Drago mi je što treći Katolički bogoslovni fakultet na području Hrvatske započinje svoje djelovanje u sastavu matičnoga Sveučilišta. O značenju ovoga trenutka progovorit će budućnost. Neka suradnja sveučilišta i naših fakulteta u Hrvatskoj pridonese napretku znanosti, solidarnosti i ljudskosti u hrvatskom društvu”. Kardinal Bozanić izrazio je radost što će Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu u najistočnijem dijelu Hrvatske, kao jedinica Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku pridonijeti duhovnom rastu Đakovačke i Srijemske biskupije, Slavonije i širega područja. Studijem teologije oblikovat će se budući naraštaji svećenika za evangelizaciju, kao i brojni vjernici laici koji će svojim znanjem i vjerničkim svjedočenjem izgrađivati svijet po mjeri Evanđelja. “Neka današnje zajedništvo bude znak i poziv na izgradnju povjerenja, suradnje i međusobnoga uvažavanja, kako na znanstvenom području, tako i u svakom drugom obliku ljudskoga života i djelovanja”, zaključio je kardinal Bozanić.
Pozdravne su govore uputili i đakovački gradonačelnik Zoran Vinković, osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo i predsjednik Hrvatskoga sabora dr. Vladimir Šeks. “Ustanovljenje KBF-a veliki je događaj za Đakovo, Slavoniju, Hrvatsku i Katoličku crkvu, ali i za cijeli hrvatski narod i naše društvo”, rekao je Šeks, podsjetivši na poruke Ivana Pavla II. s njegovih veličanstvenih posjeta Hrvatskoj. Izdvojio je poruke mira, praštanja, dijaloga među narodima različitih kultura, vjera i jezika, zauzimajući se i poručujući da se u našem društvu i domovini učvrste etičke i moralne vrijednosti, što su ih potkopali prijašnji totalitarizmi; nacifašizam i komunizam. U tom smislu uloga KBF-a je važna na razvijanju ekumenske misli i povezivanju i boljem razumijevanju naših kultura, tradicija, vjerskih istina u gradnji dijaloga i mostova suradnje između istočne i zapadne teologije. Šeks je zahvalio Svetoj Stolici na iznimnom doprinosu u osamostaljivanju đakovačkog KBF-a. Dr. Dogan, dekan, pročitao je brojne brzojave u kojima su izražene čestitke za ovaj svečani i povijesni događaj.

U znak zahvalnosti biskup Srakić je kardinalu Grocholewskom uručio dva velika i dva mala zlatnika s likom Sv. Petra i đakovačke katedrale. Prigodne darove povodom Dana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta dekan dr. Dogan uručio je dr. Nikoli Škalabrinu koji 25 godina predaje kanonsko pravo, mons. Antunu Jarmu za 25 godina predavanja župne administracije i dr. Slavku Platzu koji nakon 35 godina predavanja filozofije odlazi u mirovinu. Svečana sjednica Fakultetskoga vijeća završila je studentskom himnom. Glazbene točke izveli su Mješoviti zbor studenata KBF-a u Đakovu sa zborovođom maestrom Vinkom Sitarićem i zbor Bogoslovnoga sjemeništa sa zborovođom maestrom Ivanom Andrićem, koji su animirali i liturgijsko pjevanje.

Moderator svečane sjednice bio je prodekan za nastavu dr. Vladimir Dugalić. Svečanom događaju nazočili su, među ostalima, i tajnik Apostolske nuncijature u Zagrebu don Henryk Meczyslaw Jagodzinski, veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Emilio Marin, rektor Papinskoga hrvatskoga zavoda Sv. Jeronima u Rimu mons. Jure Bogdan, predstavnici drugih kršćanskih Crkava i zajednica, prorektori, tajnici, dekani, prodekani, predstojnici i predstavnici fakulteta i veleučilišta iz zemlje i inozemstva, profesori, svećenici, redovnici, redovnice, studentice, studenti, bogoslovi i drugi gosti. Uvečer istoga dana kardinal Grocholewski predvodio je svečanu Večernju u Bogoslovnom sjemeništu.