Istina je prava novost.

Split: Susret vokalno-instrumentalnih sastava

U projektu pastorala za mladež Splitsko-makarske nadbiskupije, važno mjesto zauzima područje duhovne glazbe

Split, (IKA) – U projektu pastorala za mladež Splitsko-makarske nadbiskupije važno mjesto zauzima područje duhovne glazbe. Budući da se osjetila potreba umrežavanja vokalno-instrumentalnih sastava na duhovnoj razini, Vijeće za pastoral mladeži priredilo je 29. listopada duhovni susret u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Susret je započeo euharistijskim slavljem koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Izražavajući radost susreta i zahvalnost tom Božjem daru, nadbiskup je teološkim riječima uveo članove VIS-ova u odnos nebeske i zemaljske liturgije. Istaknuo je kako je to preslik nebeske liturgije i da je naša pjesma govor ostvaren u vječnosti. Ohrabrio je mladež da zajedno s Kristom, pjesmom i molitvom aktivno sudjeluju u euharistijskoj gozbi. Nakon misnoga slavlja prof. dr. don Ante Mateljan i mo. don Šime Marović održali su izlaganja na temu “Euharistija i glazba” i “Duhovna glazba i mladi”. Dr. Mateljan govorio je o važnosti razlikovanja određenih pojmova u bogoslužju, o glazbi u misi i strukturi euharistijskog slavlja, kriterijima za misne pjesme i kriterijima njihove primjene. Naznačio je razliku stroge konstrukcije sakramentalnoga bogoslužja od pobožnosti koja dopušta uvođenje slobodnih elemenata, te stalnih i promjenjivih dijelova u misi. Misna pjesma mora biti prikladna euharistijskom slavlju, liturgijskom vremenu, mora imati kristološki i sakramentalni karakter, adekvatnu teološku formulaciju i molitveni oblik. Svećenik je odgovoran kod kriterija primjene i njenog podređivanja bogoslužju. Svoje je izlaganje završio poticajnim riječima: “Moja želja je da svaka vaša pjevana molitva, oraspoloži srca za plodni susret s Gospodinom”. Mo. Marović ukazao je na razliku između religiozne, svete i liturgijske glazbe, zatim duhovne i zabavne glazbe, te uporabu različitih instrumenata u euharistijskom slavlju. Religiozna-duhovna glazba velika su djela velikih skladatelja, koja se mogu izvoditi u crkvi, ali nisu prikladna za misu. Sveta je glazba do II. vatikanskog sabora bila liturgijska glazba, ali od tada se promijenilo, sada svi oko oltara sudjeluju, a pojedini moteti mogu se upotrijebiti u liturgiji. Liturgijska glazba uređena je samo za liturgiju; tekst mora biti službeno odobren od BK ili mjesnoga ordinarija, prikladan vremenu, u skladu s propisima rubrika i prihvatljivim oblicima skladbe. Pozvao je mlade skladatelje da prožeti kršćanskim duhom i nadahnuti crkvenom baštinom skladaju duhovne pjesme. Uslijedio je rad u skupina gdje su članovi sa svojim voditeljima, između ostaloga, razgovarali o odnosu: VIS-župnik, VIS-festival, VIS-VIS. Poteškoće s kojima se vokalno-instrumentalni sastavi susreću u tim relacijama u svom radu iznijete su u plenarnoj raspravi. Očitovana je zajednička želja i potreba za češćim duhovnim i edukacijskim susretima. Cijeli program je animirao i vodio povjerenik za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije dr. don Alojzije Čondić.