Sarajevo, (IKA/KTA) – Biskupska Konferencija Bosne i Hercegovine pod predsjedanjem vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića održala je u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata u Sarajevu od 27. do 29. listopada svoje 35. redovno zasjedanje. Osim biskupa članova BK BiH, na zasjedanju su sudjelovali apostolski nuncij u BiH nadbiskup Santos Abril y Castello, delegat Hrvatske biskupske konferencije hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar te vladika križevačk Slavomir Miklovš.

Raspravljajući o tekućim pitanjima i aktualnostima biskupi su, između ostalog, saslušali izvješća svojih predstavnika s pojedinih susreta na međunarodnoj razini. Obradovale su ih reakcije predstavnika zemalja Srednje Europe koji su sudjelovali na proslavi Katoličkog dana u svibnju ove godine na Kupresu, te su također podržali inicijativu sudjelovanja mladih katolika iz BiH na godišnjem susretu hrvatske katoličke mladeži 29. i 30. travnja 2006. godine u Puli. Biskupi su ujedno zaključili kako je potrebno poduzeti korake s ciljem organiziranja godišnjeg susreta mladih katolika na razini Bosne i Hercegovine. U povodu Svjetskog kongresa obitelji u srpnju 2006. u Valenciji, prihvaćena je inicijativa Izvršnog odbora Srednjoeuropskog katoličkog dana da se hodočašća obitelji organiziraju u svetištima na razini biskupija.
Biskupi su saslušali izvješće biskupa Miklovša o Vikarijatu Križevačke eparhije za grkokatolike na području BiH. Odali su priznanje grkokatoličkim svećenicima koji su ostali uz vjernike u teškim ratnim i poratnim vremenima, izražavajući spremnost da ih i dalje podupiru u pastoralnom djelovanju. Vladika Miklovš izrazio je posebnu zahvalnost biskupu Komarici za pastirsku skrb i potporu grkokatoličkim svećenicima i vjernicima u ratno vrijeme.
Raspravljajući o župnim ekonomskim i pastoralnim vijećima, biskupi su istaknuli potrebu njihovih osnivanja u župama u kojima još ne postoje te su potaknuli vjernike laike da budu savjesni suradnici svojih župnika u pastoralu župa. Unatoč negativnim posljedicama komunizma i nedavnoga rata, ustanovljeno je da mnogi vjernici laici pokazuju spremnost suočavanja s izazovima sadašnjeg vremena. U tom kontekstu je istaknuto kako treba pružiti potporu osnivanju katoličkih laičkih udruga.

U svjetlu obilježavanja 40. obljetnice završetka II. vatikanskog koncila i potpisivanja koncilskih dokumenata, biskupi su posebno razmotrili pojedine teme iz pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu “Gaudium et spes” kako bi, čitajući znakove vremena u svjetlu Evanđelja, dali odgovor nade svojim vjernicima. Crkva u BiH, želeći nastaviti provođenje smjernica tog dokumenta u praksu, ostaje otvorena za dijalog sa svima, zauzimajući se posebice za obranu dostojanstva čovjeka, njegovih prava i sloboda što je jamac stabilnog mira u zemlji. Biskupi su saslušali i izvješće s XI. redovne Sinode biskupa u Rimu te su potaknuli sve župnike da sa sadržajem Poruke Sinode upoznaju svoje župljane.

U povodu desete obljetnice Daytonskoga sporazuma, biskupi su sa žalošću ustvrdili da su se mnoge njihove bojazni, izražene neposredno nakon njegova potpisivanja, obistinile. Ovim sporazumom te brojnim postdaytonskim aktima ozakonjene su mnoge nepravde s obzirom na stanje Katoličke crkve i hrvatskog naroda u BiH, navodi se u zaključnom priopćenju sa zasjedanja BK BiH.

Biskupi su u toj prigodi iznijeli svoj prijedlog za društveno-pravno uređenje BiH u tekstu pod naslovom “Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru, ili buduća članica EU-a”, a u cilju ispravljanja postojeće nepravde i uspostavljanja jednakopravnosti svakog čovjeka i svakog naroda u toj zemlji. Biskupi apeliraju na sve političare odgovorne za budućnost BiH da uvaže načela međunarodnog prava u uređenju i te zemlje i da u praksi od njih ne odstupaju.

Biskupi su se, između ostaloga, susreli i s poglavarima Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu i Nadbiskupskog sjemeništa u Travniku, a prvoga dana zasjedanja u katedrali su slavili euharistiju koju je predvodio nuncij Abril y Castello, a propovijedao je nadbiskup Hočevar.

U Nadbiskupskom ordinarijatu po završetku zasjedanja održana je i konferencija za tisak na kojoj su sudjelovali kardinal Puljić i generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević. Na početku susreta predstavljeno je završno priopćenje sa zasjedanja biskupa, a potom je bilo riječi o prijedlogu biskupa za društveno-pravno uređenje BiH koji je izazvao pozornost novinara.
Na upit o trenutnom broju Hrvata u BiH kardinal Puljić je istaknuo kako Katolička crkva u BiH ima pouzdane brojke, ali ona prikuplja samo podatke o vjernicima katolicima. Prije rata je bilo između 820 i 830 tisuća katolika u BiH. Prema podacima s početka ove godine, nakon blagoslova kuća, utvrđena situacija pokazuje da danas u BiH živi oko 466.000 katolika. “Kada me upitaju, što kritiziram, onda odgovaram da kritiziram upravo to što nas nema. Vrhbosanska nadbiskupija je prije rata imala 528.000 katolika, a sada samo oko 218.000. Na područje RS, a govorim o sve tri biskupije, trebalo se vratiti 222.000 katolika. S onima koji su ostali i onima koji su se vratili, broj je svega 12.000 katolika u RS. To su podaci koji se trajno ignoriraju”, ustvrdio je kardinal.
Na kraju tiskovne konferencije kardinal Puljić iznio je i svoje dojmove o sudjelovanju na nedavno završenoj Sinodi biskupa u Rimu .