Sarajevo, (IKA/FIA) – Međunarodni znanstveni skup posvećen arheologu i povjesničaru Pavi Anđeliću (1920-1985) održan je 14. i 15. listopada na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u povodu dvadesete obljetnice njegove smrti. Dvadeset četiri predavača s više su strana znanstveno osvijetlili Anđelićev život i rad, a nazočna je bila i obitelj i prijatelji Pave Anđelića. Skup je bio interdisciplinarnog karaktera, te je sadržajem predstavljao pregled bosanskohercegovačke medijavistike u cjelini.

Prvoga dana skupa, nakon pozdrava fra Marka Karamatića, nastupilo je 18 referenata. Tomislav Anđelić (Mostar) govorio je o Anđelićevu životnom putu, a Veljko Paškvalin (Sarajevo), Anđelko Zelenika (Mostar) i Lidija Fekeža (Sarajevo) iznijeli su vlastita iskustva u radu s tim znanstvenikom. Mladi povjesničar iz Sarajeva Emir Filipović predstavio je Anđelićev rad na istraživanju bosanske srednjovjekovne heraldike i sfragistike, Elma Hašimbegović (Sarajevo) govorila je kulturološkom konceptu bosanskog srednjovjekovlja u njegovu djelu, a Amir Kliko (Sarajevo) o teritorijalno-političkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne u Anđelićevu djelu.
Nakon referata Milka Brkovića (Zadar) “Bosansko-humske srednjovjekovne isprave i Pavo Anđelić” uslijedila su predavanja profesora s Central European Universityja iz Budimpešte Judith Rasson i Joseph Laszlovszky. Rasson je ocrtala mjesto Pave Anđelića u širem kontekstu europske arheologije, a Laszlovszky je povukao paralelu između Višegrada u Ugarskoj i bosanskog Bobovca u arheološkom i arhitektonskom smislu.
U popodnevnim satima prvoga dana svoje su referate iznijeli Ivo Goldstein (Zagreb): Zemljica Bosna u DAI Konstantina VII. Porfirogeneta, Ante Škegro (Zagreb): Bestoenska i Bosanska biskupija te Darko Karačić (Zagreb/Budimpešta): Bosna: naselje i/ili teritorijalno-administrativna jedinica. Uslijedila su zatim predavanja četvorice povjesničara. Srećko M. Džaja (München) iznio je shvaćanje pojma dobri bošnjani u povijesnoj literaturi, Dubravko Lovrenović (Sarajevo) opisao je način bošnjačke recepcije bosanskog srednjovjekovlja kroz analizu geneze tzv. bogumilskog mita, Dejan Zadro (Zagreb) iznio je svoje istraživanje o grobu Tvrtka I. Kotromanića u crkvi Sv. Nikole u Milima, Leonard Valenta (Sarajevo) bavio se Veselom Stražom, a Esad Kurtović (Sarajevo) obradio je neke dileme o vojvodskoj tituli u srednjovjekovnoj Bosni.
Drugoga dana skupa Darko Periša (Zagreb) donio je prikaz rada na polju arheologije franjevca fra Krune Misila, Miroslav Barun (Zagreb) obradio je temu bosanskog srednjovjekovlja u djelu Krunoslava Draganovića, Ljiljana Ševo (Banja Luka) prezentirala je svoje istraživanje u vezi s motivima kola na reljefima stećaka, a Mirsad Sijarić (Sarajevo) ukazao je na neke heraldičke elemente na prikazima oružja na kraljevskim nadgrobnim pločama s Bobovca.
Skup je završen s dvama književnim temama. Željko Ivanković je opisao recepciju bosanskog srednjovjekovlja u narodnoj predaji, a Enver Kazaz odnos bosanskog srednjovjekovlja i pjesnika Maka Dizdara.

U zaključnoj riječi skupa, akademik Srećko Džaja je napomenuo da se skup nije samo ticao arheologije i povijesti, nego da je dao pregled cjelokupne bosansko-hercegovačke medijavistike. Nakon završetka radnog dijela referenti i organizatori posjetili su Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci, gdje je Pavo Anđelić također vršio arheološka iskopavanja.