Istina je prava novost.

Hrvatski biskupi: Crkva želi biti oslonac i putokaz

Premda se u hrvatskom društvu primjećuju određena nastojanja da se Crkvu i njezinu javnu prisutnost što više marginalizira i prikaže u negativnom kontekstu, Crkva će i dalje biti oslonac i putokaz vjernicima i ljudima dobre volje koji u njoj i u njezinom karitativnom radu prepoznaju i nalaze iskrenu i istinsku brigu za svakoga čovjeka utemeljenu na vjernosti Kristu, kaže se u Priopćenju s XXXI. plenarnog zasjedanja HBK u Splitu

Split, (IKA) – Pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu održano je od 10. do 13. listopada redovito XXXI. plenarno zasjedanje HBK. Kako se ističe u Priopćenju Tajništva HBK, biskupi su se osvrnuli na neka aktualna pitanja odnosa Crkve i hrvatskoga društva te konstatirali da se primjećuju određena nastojanja da se Crkvu i njezinu javnu prisutnost što više marginalizira i prikaže u negativnom kontekstu. Usprkos svemu tome Crkva će i dalje biti oslonac i putokaz vjernicima i ljudima dobre volje koji u njoj i u njezinom karitativnom radu prepoznaju i nalaze iskrenu i istinsku brigu za svakoga čovjeka utemeljenu na vjernosti Kristu Gospodinu.

Biskupi su sa zasjedanja uputili posebnu Izjavu u povodu početka otvaranja pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Središnja točka opsežnoga dnevnoga reda bila je pitanje odgoja i obrazovanja u malim sjemeništima. Predstavljen je prvi nacrt dokumenta kojim će se regulirati to važno područje rada i djelovanja Crkve. Biskupi su se osvrnuli i na rad Hrvatskoga Caritasa te istaknuli njegovu važnu ulogu u predstavljanju Crkve u hrvatskom društvu, ali i izvan granica domovine.

U raspravi o ekološkim pitanjima, tj. brizi za stvoreno, biskupi su izrazili veliku zabrinutost zbog još uvijek neriješenog pitanja oko prijevoza nafte koji prijeti uništenjem Jadranskoga mora, što bi za Hrvatsku značilo nenadoknadiv gubitak. Istaknuli su kako se i o drugom velikom bogatstvu naše domovine – vodi – treba ozbiljno povesti računa na svim razinama u društvu, kako bismo u budućnosti mogli sami raspolagati tim Božjim darom na dobrobit svih hrvatskih građana. Biskupi su se ponovno osvrnuli na važnost i ulogu nedjelje u našem društvu i kulturi te izrazili želju da se nedjeljni odmor regulira i osigura prikladnim zakonskim odredbama.

Biskupi su načelno poduprli dva prijedloga za pokretanje postupka za proglašenje blaženima: utemeljiteljice svjetovnoga instituta “Suradnice Krista Kralja” Marice Stanković iz Zagreba i kapucina fra Ante Josipa Tomičića iz Rijeke.
Na temelju izvješća Biskupske komisije HBK za odnose s državom zaključeno je da treba intenzivnije nastojati oko provedbe Ugovora i reguliranja nekih zakonskih odredbi koje Crkvi stvaraju određene poteškoće u njezinu životu i djelovanju.
Biskupi su upoznati s aktualnim stanjem oko gradnje crkve Hrvatskih mučenika na Udbini koja je bila usporena zbog arheoloških iskapanja te potiču sve da svojim prilozima pomognu gradnju toga značajnoga objekta.

Za novoga potpredsjednika HBK izabran je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, a za nove članove Stalnoga vijeća izabrani su riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić i đakovački i srijemski biskup Marin Srakić. U novi sastav Biskupske komisije HBK za Hrvatski Caritas je, uz dosadašnjeg predsjednika zagrebačkoga pomoćnog biskupa Josipa Mrzljaka i člana đakovačko-srijemskog pomoćnog biskupa Đuru Gašparovića, imenovan kao novi član vojni ordinarij Juraj Jezerinac.

Dosadašnja Biskupska komisija HBK za laike postala je Vijeće HBK za laike, kojemu je na čelu zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić. Za predsjednika Vijeća HBK za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života izabran je gospićko-srijemski biskup Mile Bogović. Odbor HBK za mlade postao je samostalno tijelo na čelu sa šibenskim biskupom Antom Ivasom.

Biskupi su dali potporu osnivanju nove crkvene pokrajine sa sjedištem u Đakovu dok je pitanje crkvene pokrajine sa sjedištem u Zadru ostalo za sada otvoreno, s naznakom da se i dalje nastoji naći rješenje za neredovito stanje Zadarske nadbiskupije. Biskupi su, između ostaloga, raspravljali i o provedbenom ugovoru o katoličkim školama između Vlade RH i HBK te načinima pomoći ratom stradalom stanovništvu.

Određeni su termini plenarnih zasjedanja HBK za iduću godinu. Proljetni plenum održat će se u Zagrebu od 25. do 28. travnja, jesenski u Đakovu od 16. do 19. listopada, a Izvanredno plenarno zasjedanje HBK bit će 23. siječnja. Redoviti godišnji susret članova HBK s članovima BK BiH održat će se u Sarajevu 29. ožujka, a susret biskupa HBK s članovima Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara predviđen je za 1. lipnja.

Na zasjedanju su sudjelovali svi članovi HBK osim požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića, koji kao delegat HBK sudjeluje na Sinodi biskupa u Rimu i križevačkoga vladike Slavomira Miklovša, spriječenog zdravstvenim razlozima. Članovima HBK pridružio se apostolski nuncij u RH Francisco Xavier Lozano, te delegati potpredsjednik BK BiH mostarsko-duvanjski biskup i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski Ratko Perić i potpredsjednik Međunarodne BK Sv. Ćirila i Metoda subotički biskup Ivan Penzeš.