Pariz, (IKA) – Organizacija ujedinjenih naroda za odgoj, znanost i kulturu (UNESCO) u Parizu je 10. listopada usvojila “Opću deklaraciju o bioetici i ljudskim pravima”. Nakon četiri godine žučnih rasprava 197 zemalja postiglo je dogovor o usvajanju zajedničkih načela na području bioetike. Nova deklaracija usvaja niz općih načela, ne ulazeći u problematiku posebnih pitanja. Među temeljnim točkama deklaracije su: prvenstvo autonomije i osobna odgovornost, slobodna volja i jamčenje privatnosti, poštivanje različitosti i društvena odgovornost prema budućem naraštaju, zdravlje i zdravstvena skrb te zaštita okoliša i sudjelovanje u blagodati istraživanja.
Predsjednik Talijanskog državnog ureda za bioetiku Francesco DAgostino izjavio je tim povodom kako je učinjen korak naprijed, premda najbolnije tematike, od pobačaja do eutanazije, nisu uključene u dokument. Važno je da je bioetika priznata kao planetarni interes, no teško je predvidjeti djelotvornu primjenu prihvaćenih načela, tim više što deklaracija ne obvezuje potpisnike, ustvrdio je DAgostino.

Stalni promatrač Svete Stolice pri UNESCO-u mons. Francesco Follo istaknuo je tijekom radova Opće skupštine važnost bioetike kao moralne potrebe iskazivanja poštovanja prema čovjeku i njegovu unutarnjem dostojanstvu. “Nemoguće je nijekati kako su biologija i medicina pridonijele poboljšanju čovječjih životnih uvjeta. Ali, danas se nalazimo pred jednom novom situacijom, u kojoj čovjek može, i sve će više moći staviti u igru sudbinu cijele svoje vrste, u neprestanoj napasti tretirati čovjeka kao jednostavan laboratorijski materijal. S jedne strane čovjek tvrdi kako želi dostojno živjeti sve do smrti, s druge, pak, znamo dobro kako nestašica lijekova i zdravstvenih ustanova lišava tih prava većinu stanovništva. Tim više čovjek treba pred ovim izazovima ostati čovjek, živeći ljudskim životom i umirući ljudskom smrću. Biološki je vidik samo jedna dimenzija našega bića, stoga bi svesti čovjeka samo na tu dimenziju bilo osakaćenje”, upozorio je mons. Follo. Između ostalog, vatikanski je predstavnik pozvao međunarodnu zajednicu da svrati pozornost na jamčenje slobode i pravde, jer bez njih je čovjek osakaćen i sveden na biološku stvarnost, a potom na potrebu istine koja se ne može poistovjetiti s pristankom i mnijenjem jačega, nego se očituje kao urođena ljudskoj naravi.