Rijeka, (IKA) – Pod geslom “Započnimo ispočetka…” na riječkom Trsatu u subotu 8. listopada, prvi puta u Hrvatskoj, ali i u cijelome svijetu, održan je svefranjevački susret svih franjevačkih zajednica, muških i ženskih redova, družbi i kongregacija s područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije i Crne Gore. Susret su organizirali Vijeće hrvatskih franjevačkih zajednica i Konferencija južnoslavenskih provincijala Reda manje braće. Kako se 2009. godine slavi 800. obljetnica postojanja Franjevačkog reda, taj susret je zamišljen kao početak proslave te obljetnice na prostorima južnoslavenskoga govornog područja i to za sve “članice” velike franjevačke obitelji, okupljale one redovnice ili redovnike ili, pak, vjernike laike.

Na Trsatu se okupilo više od 1500 članova Franjevačkog reda, redovnika i redovnica, kongregacija i družbi, Franjevačkoga svjetovnog reda (FSR) i Franjevačke mladeži (FRAMA) s prostora gdje su franjevci povijesno najbrojnija redovnička zajednica, i gdje su danas najbrojnija redovnička zajednica svijeta. Franjevci danas djeluju u 110 zemalja na svim kontinentima, organizirani su u 130 provincija i kustodija, a u novije vrijeme započinje njihova prisutnost primjerice u Sudanu, Kazahstanu, pa čak i u Rusiji, gdje ih djeluje 25.

Susret i ujedno početak proslave obljetnice Reda bio je prigoda da se franjevačka obitelj sa zahvalnošću prisjeti prošlosti, te poticaj da sa zanosom živi sadašnjost i s povjerenjem se otvori budućnosti. Na razini čitavog Franjevačkog reda otvorenje slavlja 800. obljetnice Reda započinje 29. listopada u Asizu, a time je ovaj svefranjevački susret na Trsatu prethodnica Asizu, ali i svim slavljima u svijetu. Kroz trogodišnju pripravu za obljetnicu franjevačka obitelj će u 2006. godini promišljati o razlučivanju, 2007. o projektu života, a u 2008. godini o pozivu kako bi, poput sv. Franje Asiškog, i danas mogli odvažno i stvaralački ponuditi životni odgovor na znakove vremena.

Susret je započeo okupljanjem u trsatskome svetištu. Sudionici su se pomolili u svetištu Majke Milosti, gdje su dobili i vodiče za euharistijsko slavlje i klanjanje te kratki prikaz pojedinih franjevačkih zajednica, koje je priredilo Vijeće franjevačkih zajednica, a uredio profesor na zagrebačkom KBF-u fra Nikola Vukoja, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba. Svečano misno slavlje trebalo je biti održano u Perivoju Gospe Trsatske, no zbog loših vremenskih prilika cijeli je program održan u sportskoj dvorani “Mladost” na Trsatu. U uvodnom programu fra Nikola Vukoja predstavio je plan trogodišnje priprave, tumačeći povijesnu jezgru jubilejskoga slavlja 800. obljetnice franjevačke obitelji i moleći molitve prožete Franjinim spisima i franjevačkom duhovnošću, a fra Petar Filić animirao je pjevanje.

Središnje misno slavlje predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić zajedno s generalnim definitorom Reda o. Šimom Samcem, generalnim duhovnim asistentom FSR-a o. Ivanom Matićem, svim provincijalima franjevačkih provincija južnoslavenskog područja te osamdesetak svećenika. Na početku slavlja sve je sudionike pozdravio provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, ujedno i domaćin susreta, o Željko Železnjak, koji je istaknuo kako taj susret treba biti poticaj franjevačkog duha i djela. Provincijal je zahvalio nadbiskupu Devčiću, a i svim ostalim biskupima, na dosadašnjoj potpori franjevačkoj obitelji te suradnji na području evangelizacije i pastorala. Izrazio je nadu da će se dobra suradnja između redovnika i redovnica, franjevaca, i dijecezanskih biskupa i dalje ostvarivati.

Pismo pozdrava i potpore svefranjevačkom susretu poslao je generalni ministar Reda manje braće o. Jose R. Carballo, koji je pozvao na ustrajnost življenja Evanđelja. Pismo je pročitao generalni definitor Samac. U ime Vijeća franjevačkih zajednica sudionike susreta pozdravila je predsjednica Vijeća s. Franciska Molnar, a u ime grada Rijeke riječi dobrodošlice uputio je gradonačelnik Vojko Obersnel.

Riječ je o jubileju ne samo franjevačkog reda, nego i cijele Crkve, jer franjevački je red po svom osnivaču i brojnim svojim članovima i članicama, po svojoj specifičnoj duhovnosti i raznovrsnoj pastoralnoj aktivnosti, po mnogim svecima i sveticama, po jedinstvenoj duhovnoj i kulturnoj baštini, toliko upisan u kršćansku i crkvenu povijest, kao i kulturu i duhovnost mnogih naroda i zemalja, da je to jednostavno nemoguće ne prepoznati i ne cijeniti, istaknuo je na početku propovijedi nadbiskup Devčić te ustvrdio kako to posebno vrijedi za hrvatski narod s čijom se dušom i kulturom franjevaštvo, zahvaljujući vjekovnom djelovanju i podnošenju iste sudbine, neprestano stopilo i poistovjetilo. Istaknuo je mnoge crkve i samostane kao nepresušna izvorišta vjere i kulture, škole i odgojne ustanove, umjetnine i dragocjene arhive, te mnoge napore, sve s ciljem da se franjevačkim idealom jednostavnosti i siromaštva oplemeni i uzdigne svakog čovjeka.

Govoreći o franjevaštvu u budućnosti, nadbiskup Devčić je rekao kako način življenja franjevačkog poslanja ne može biti izvan Crkve i bez odnosa s njom. “Izvorna franjevačka ljubav za Crkvu, kao i trpljenje zbog njezinih slabosti, ne smije nikada presahnuti u vašemu redu. Jedino ljubeći Crkvu poput sv. Franje, franjevci će znati što činiti za njezinu obnovu i napredak”, kazao je nadbiskup te pozvao ujedno i na ljubav prema raspetome Kristu. Već po krštenju, po kojem su svi kršćani ucijepljeni u Krista, ali i u njegovu Crkvu, nosite Kristove “stigme” po kojima znate kome pripadate. Budete li tu “stigmatiziranost” Kristom tako živjeli da vam On sa svojom žrtvom za Crkvu postane dio vašega bića, bit ćete i vi oni koji će, poput sv. Franje, Dom Gospodnji obnavljati i njegov Hram učvršćivati”, zaključio je nadbiskup Devčić zazvavši na sve zagovor Gospe Trsatske.
Na kraju misnog slavlja održano je euharistijsko klanjanje nadahnuto Kristovim riječima “Da budu jedno” koje je animirao fra Andrija Bilokapić, član franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja iz Splita.

Nakon mise svi su se sudionici okupili na objedu u svetištu Gospe Trsatske te se zajednički okrijepili zahvaljujući domaćinima, trsatskim franjevcima, predvođenim gvardijanom fra Lucijem Jagecom i ekonomom fra Serafinom Sabolom. Oni su sudionicima pripravili i kape, šalove i majice s logom i geslom susreta.

Poslijepodnevni program vodio je fra Nikola Vukoja. U predavanju o bogatoj franjevačkoj prisutnosti provincijalni ministar Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja iz Splita o. Željko Tolić kroz povijesne činjenice iznio je rast franjevačkih zajednica, većinom muških, na našim prostorima. “Iz gorušičina zrna, kakav je bio u početku, Red se sve više, brojnije i mnogovrsnije razvijao tako da je do danas dosegnuo kolosalne razmjere i prisutan je u svojim muškim i ženskim obiteljima te nosi sa sobom toliko života i djela, toliko plodnosti i svetosti”, istaknuo je provincijal. Još za života sv. Franje nikli samostani u našim krajevima, osobito na jugu Hrvatske, a Hrvatska je bila i prva zemlja izvan Italije koju je sv. Franjo posjetio, premda neplanirano, dok je na sjeveru Hrvatske osnovana i franjevačka provincija 1217. ili 1219. na Generalnome kapitulu u Asizu, na kojem je bio i sv. Franjo. Hrvatski narod prihvatio je franjevce kao svoju duhovnu djecu, zaključio je izlaganje fra Željko Tolić.

Potom su se predstavile brojne ženske franjevačke zajednice, Franjevački svjetovni red, Franjevačka mladež, svjetovni institut Misionarki Kristova kraljevstva i Franjevački institut za kulturu mira, čije je sjedište u Splitu, a ravnatelj mu je fra Bože Vuleta. Na Trsat su među ostalima došle i redovnice iz Kotora, slovenski franjevci predvođeni provincijalnim ministrom fra Viktorom Papežom, više hrvatskih franjevaca koji rade u misijama u Njemačkoj i drugim europskim zemljama.

Na kraju Svefranjevačkoga susreta svima je zahvalio predsjednik Južnoslavenske konferencije franjevačkih provincijala fra Bernardin Škunca te je udijeljen svečani blagoslov sv. Franje: “Neka vas blagoslovi Gospodin i neka vas čuva…”.

.