Rijeka, (IKA) – Na riječkom Trsatu u subotu 8. listopada, pod geslom “Započnimo ispočetka…”, prvi puta u Hrvatskoj, ali i u cijelome svijetu, održan je svefranjevački susret svih franjevačkih zajednica, muških i ženskih redova, družbi i kongregacija, i to s područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije i Crne Gore.

Susret su organizirali Vijeće hrvatskih franjevačkih zajednica i Konferencija južnoslavenskih provincijala Reda manje braće. Kako se 2009. godine slavi 800. obljetnica postojanja Franjevačkog reda, taj susret je zamišljen kao početak proslave te obljetnice na prostorima južnoslavenskoga govornog područja i to za sve “članice” velike franjevačke obitelji, okupljale one redovnice ili redovnike ili, pak, vjernike laike.

Na Trsatu se okupilo gotovo tri tisuće članova Franjevačkog reda, redovnika i redovnica, kongregacija i družbi, Franjevačkog svjetovnog reda (FSR) i Franjevačke mladeži (FRAMA). Susret i ujedno početak proslave obljetnice Reda je bio prigoda da se franjevačka obitelj sa zahvalnošću prisjeti prošlosti, te poticaj da sa zanosom živi sadašnjost i s povjerenjem se otvori budućnosti. Na razini čitavog Franjevačkog reda otvorenje slavlja 800. obljetnice Reda započinje 29. listopada u Asizu, a time je ovaj svefranjevački susret na Trsatu prethodnica Asizu, ali i svim slavljima u svijetu. Kroz trogodišnju pripravu za obljetnicu franjevačka obitelj će u 2006. godini promišljati o razlučivanju, 2007. o projektu života, a u 2008. godini o pozivu kako bi, poput sv. Franje Asiškog, i danas mogli odvažno i stvaralački ponuditi životni odgovor na znakove vremena.

Svečano misno slavlje trebalo je biti održano u Perivoju Gospe Trsatske, no zbog loših vremenskih prilika cijelo slavlje, prijepodnevni i poslijepodnevni program, održano je u sportskoj dvorani “Mladost” na Trsatu. Središnjem dijelu svefranjevačkog okupljanja prethodila je priprava za euharistijsko slavlje koje je predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić zajedno s generalnim definitorom Reda o. Šimom Samcem, generalnim duhovnim asistentom FSR-a o. Ivanom Matićem, svim provincijalima franjevačkih provincija južnoslavenskog područja te osamdesetak svećenika. Na početku slavlja sve je sudionike pozdravio provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, ujedno i domaćin susreta, o Željko Železnjak, koji je istaknuo kako taj susret treba biti poticaj franjevačkog duha i djela. Provincijal je zahvalio nadbiskupu Devčiću, a i svim ostalim biskupima, na dosadašnjoj potpori franjevačkoj obitelji te suradnji na području evangelizacije i pastorala. Izrazio je nadu da će se dobra suradnja između redovnika i redovnica, franjevaca, i dijecezanskih biskupa i dalje ostvarivati.
Pismo pozdrava i potpore svefranjevačkom susretu poslao je generalni ministar Reda manje braće o. Jose R. Carballo, koji je pozvao na ustrajnost življenja Evanđelja. Pismo je pročitao generalni definitor Samac. U ime Vijeća franjevačkih zajednica sudionike susreta pozdravila je predsjednica Vijeća s. Franciska Molnar, a u ime grada Rijeke riječi dobrodošlice uputio je gradonačelnik Vojko Obersnel.

Riječ je o jubileju ne samo franjevačkog reda, nego i cijele Crkve, jer franjevački je red po svom osnivaču i brojnim svojim članovima i članicama, po svojoj specifičnoj duhovnosti i raznovrsnoj pastoralnoj aktivnosti, po mnogim svecima i sveticama, po jedinstvenoj duhovnoj i kulturnoj baštini, toliko upisan u kršćansku i crkvenu povijest, kao i kulturu i duhovnost mnogih naroda i zemalja, da je to jednostavno nemoguće ne prepoznati i ne cijeniti, istaknuo je na početku propovijedi nadbiskup Devčić te ustvrdio kako to posebno vrijedi za hrvatski narod s čijom se dušom i kulturom franjevaštvo, zahvaljujući vjekovnom djelovanju i podnošenju iste sudbine, neprestano stopilo i poistovjetilo. Istaknuo je mnoge crkve i samostane kao nepresušna izvorišta vjere i kulture, škole i odgojne ustanove, umjetnine i dragocjene arhive, te mnoge napore, sve s ciljem da se franjevačkim idealom jednostavnosti i siromaštva oplemeni i uzdigne svakog čovjeka.
Riječki nadbiskup pozvao je franjevačku obitelj da proslavu velikog jubilarnog slavlja započnu Kristovom žrtvom hvale koja je “najsnažniji i najvjerodostojniji izraz zahvalnosti koji je ikada Bogu izrečen i učinjen”. Prinesite sebe i svoje živote, ali i živote i žrtve tolikih franjevačkih sinova i kćeri tijekom osam stoljeća s kojima nas povezuju ista vjera, ista ljubav, ista nada i nadahnuće sv. Franje, rekao je propovjednik, pojasnivši kako se jubilej osam stoljeća franjevačkoga reda ne može drugačije promatrati nego kao sastavni i neotuđivi dio velikog jubileja dvije tisuće godina kršćanstva. Nadbiskup je pozvao franjevačku obitelji, i to po primjeru blagopokojnog pape Ivana Pavla II. koji je pozvao na “čišćenje spomena”, da ispitaju savjesti, osobno i kolektivno, te ih je pozvao na pokajanje i obraćenje.
Riječki nadbiskup pozvao je ujedno redovnike i redovnice da pogledaju u budućnost te franjevačku karizmu i dalje promiču u Crkvi i svijetu. Potaknuo ih je, po uzoru na Drugi vatikanski sabor, da se vrate “onome od čega je sve počelo: Isusu Kristu, utjelovljenoj Božjoj riječi; Crkvi kao zajednici Božjeg naroda koju Krist okuplja i koja slavi i svijetu naviješta njegova otajstva; Crkvi koja nije naspram svijeta, nego u svijetu, među ljudima s kojima dijeli dobro i zlo”. Pozivajući na vraćanje franjevačkim počecima, nadbiskup je pojasnio kako to znači vraćati se prvotnom pozivu koji je Bog uputio Franji kako bi obnovio Crkvu, te se spremno odazvati i biti sudionikom nove obnove na koju je pozvao i papa Benedikt XVI.

Govoreći o franjevaštvu u budućnosti, nadbiskup Devčić je rekao kako način življenja franjevačkog poslanja ne može biti izvan Crkve i bez odnosa s njom. “Izvorna franjevačka ljubav za Crkvu, kao i trpljenje zbog njezinih slabosti, ne smije nikada presahnuti u vašemu redu. Jedino ljubeći Crkvu poput sv. Franje, franjevci će znati što činiti za njezinu obnovu i napredak”, kazao je nadbiskup te pozvao ujedno i na ljubav prema raspetome Kristu. Već po krštenju, po kojem su svi kršćani ucijepljeni u Krista, ali i u njegovu Crkvu, nosite Kristove “stigme” po kojima znate kome pripadate. Budete li tu “stigmatiziranost” Kristom tako živjeli da vam On sa svojom žrtvom za Crkvu postane dio vašega bića, bit ćete i vi oni koji će, poput sv. Franje, Dom Gospodnji obnavljati i njegov Hram učvršćivati”, zaključio je nadbiskup Devčić zazvavši na sve zagovor Gospe Trsatske.
Na koncu misnog slavlja, kao zaključak Godine euharistije, održano je klanjanje pred Presvetim koje je animirao o. Andrija Bilokapić.

Na svefranjevačkom susretu predstavljene su i sve zajednice sudionice susreta, njih više od dvadeset. Na poseban način predstavljene su franjevačke zajednice iz Slovenije te zajednica sestara koja djeluje svega pet godina i u svojim je začecima. Kao posebnost Franjevačkog reda istaknuti su FSR i FRAMA, čiji su pripadnici vjernici laici koji žive u svijetu, u svojim obiteljima i nastoje slijediti primjer sv. Franje, te Mala franjevačka obitelj, redovnice koje žive i djeluju izvan samostana bez vidljivog obilježja (habita), kao i svi “obični” ljudi. Od 1996. u sklopu Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i BiH djeluje i Franjevački institut za kulturu mira. Na susretu je održano i predavanje o bogatoj franjevačkoj prisutnosti u kojem je kroz povijesne činjenice o. Željko Tolić iznio rast franjevačkih zajednica, većinom muških, na našim prostorima.
Susret je završen blagoslovom koji su franjevačkoj obitelji udijelili svi provincijalni ministri.