Zagreb: XXI. Redovnički tjedan
Zagreb (IKA )
40 godina Perfectae caritatis - dekreta o prilagođenoj obnovi redovničkog života, tema je ovogodišnjeg Tjedna
Zagreb, (IKA) – Četrdeset godina Perfectae caritatis – dekreta o prilagođenoj obnovi redovničkog života, tema je ovogodišnjeg XXI. Redovničkog tjedna koji je 30. rujna započeo u franjevačkom samostanu u zagrebačkoj Dubravi. Nakon zajedničke molitve Trećeg časa koju je predvodila s. Cecilija Pleša, Redovnički tjedan u odsutnosti predsjednika Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP) o. Ivana Mateljana, otvorio je fra Željko Železnjak, provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Tom je prigodom istaknuo kako je “Redovnički tjedan prilika da preispitamo našu odgovornu i svjedočansku nazočnost u svijetu”. Govoreći o II. vatikanskom saboru, koji je bio nagovještaj velike nade u preobražaj Crkve kako bi što bolje odgovorila potrebama vjernika i osuvremenila svoje naviještanje Radosne vijesti, dodao je kako su upravo na njemu doneseni i brojni dokumenti, među kojima je i dekret o redovnicima – Perfectae caritatis “koji nas upućuje da nakon 40 godina od njegove potvrde odgovorimo što nam je taj dokument donio te kako ga i danas živimo i trebamo živjeti”.
Potom je s. Emila Barbarić, predsjednica Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica (HUVRP), pročitala brzojav zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, koji je redovnicama i redovnicima poželio da Gospodin blagoslovi njihova nastojanja da raznolikošću darova vlastitih pojedinoj redovničkoj zajednici, pridonesu izgradnji zajedništva u Kristovu Duhu, budući da Zagrebačka nadbiskupija u pripremi za Drugu sinodu očekuje i njihov doprinos.
Prvo predavanje na temu “Elementi jedinstva u različitim redovničkim pravilima (PC 5)” održao je fra Nikola Vukoja, OFM. Pozivajući se na Dogmatsku konstituciju o Crkvi – Lumen gentium te dekret Perfectae caritatis koji se ne mogu razumjeti jedno bez drugoga, predavač je rekao kako su upravo oni obilježili prelazak s naglašeno pravnoga gledanja redovničkoga života na njegovu teološku i duhovnu dimenziju. Zato o redovnicima ne treba govoriti zasebno, budući da oni ulaze u misterij Crkve kao dio njene stvarnosti, i “najjasniji su znak one punine koja će se ostvariti u vječnosti”, i to upravo zbog njihova zajedništva i istinskoga bratstva. Govoreći nadalje o elementima 5. poglavlja Dekreta, ukazao je da jedan od najvažnijih elemenata jest da se redovnički život očituje življenjem Bogu, kroz sam poziv koji je dar Crkvi, ali i odaziv pojedinca koji je odgovor cijele Crkve. Osim toga, za redovnički je život važna posveta, čiji je učinak sudjelovanje u Kristovu životu i služenje Bogu, zatim služenje Crkvi i život u Duhu odnosno trajno vršenje kreposti, od kojih je poniznost ona koja vodi u poslušnost, a jakost do čistoće. Isto tako važan element jest i stvarno nasljedovanje Isusa Krista, zauzetošću za ono što je njegovo, i stalnim slušanjem njegove riječi. Zato je za razumijevanje poziva redovništva neizostavno ucjepljenje redovničkoga života u samu dinamiku krsnoga poziva, eklezijalnost redovničkoga života, puno sudjelovanje u prisutnosti Crkve i problemima ljudi oko nas. Redovnički poziv traži svakodnevno obnavljanje, obraćenje i osobni odgovor, ponovno otkrivanje primata i osobnoga susreta s Bogom, primat ljubavi – koinonia – odnosno vidljivo i stvarno bratsko zajedništvo te obnovljenu ljubav prema utemeljiteljima, jer “redovnički život treba biti živo svjedočanstvo i svjedočenje svetosti Crkve”, zaključio je predavač.
Nakon kratke rasprave, prijepodnevni rad završen je zajedničkom misom u franjevačkoj crkvi u Dubravi, a euharistijsko slavlje kao vrhunac redovničkog zajedništva, predvodio je zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić koji je u svojoj propovijedi spomenuvši se sv. Jeronima i bl. Majke Terezije rekao kako uistinu življen redovnički život ostavlja dojam na ljude. Ako je taj znak čitljiv, vjernici bi trebali vidjeti ljubav Kristovu, djelotvornu za svakog čovjeka, Krista nazočna kako prašta i liječi, Krista koji se žrtvuje i predaje svoj život za spas mnogih. Tko živi u Božjoj blizini, sam postaje Božja blizina za druge, zaključio je biskup Pozaić.
U poslijepodnevnom dijelu rada tjedna predavanje na temu “Euharistija – temelj duhovnosti redovničkoga života (PC 6)”, održao je o. Slavko Pavin, SJ. Nakon predavanja uslijedila je rasprava i Večernja molitva.