Zadar, (IKA) – Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa primio je 6. rujna u Nadbiskupskom domu u Zadru u posjet skupinu hrvatskih svećenika i vjeroučitelja iz Mađarske, u sklopu njihova višednevnog boravka u Vlašićima na otoku Pagu, u objektu kojeg su za boravak Hrvata koji žive u Mađarskoj izgradile hrvatska i mađarska Vlada. Nadbiskup, koji je ove godine blagoslovio taj Dom, upoznat je sa stanjem i životom hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj. “Manjine su most prema državama u kojima žive hrvatske zajednice”, rekao je nadbiskup, dodavši da je za posljednjeg posjeta među Hrvatima u Mađarskoj doživio da su dobri odnosi između mađarskih vlasti i hrvatske manjine, omogućeno im je da izražavaju svoju pripadnost matičnom narodu i državi u kojoj žive. Izražavajući zadovoljstvo da su u Vlašićima dobili uporište gdje mogu dolaziti, na zamolbu hrvatskog svećenika iz Mađarske, nadbiskup Prenđa je obećao podršku njihovom centru u Vlašićima da se opskrbi knjigama na hrvatskom jeziku, osobito duhovnih sadržaja. U ime skupine mađarskih Hrvata, nadbiskupu se obratio Stipan Karagić, zamjenik predsjednika Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj. Prisjetio se boravka nadbiskupa Prenđe na Danu Hrvata u Mađarskoj, rekavši da im posjet hrvatskih pastira uvijek daje novu energiju i snagu. Zajednica od oko 60.000 Hrvata u Mađarskoj, rasprostranjena od Gradišća do Bačke, tamošnju veliku zemljopisnu udaljenost hrvatskog tkiva približava i spaja upravo u matičnoj domovini. Od ove godine, odmaralište u Vlašiću mjesto je njihovih organiziranih boravaka, duhovno i kulturno središte koje u prvom redu pohode djeca koja u Mađarskoj pohađaju nastavu hrvatskog jezika, da bi u matičnoj jezičnoj sredini to znanje učvrstili i proširili, te njegovali hrvatsku kulturu. Djeca dolaze u tzv. jezične tabore, a u sklopu različitih aktivnosti predviđen je dolazak svih koji se bave hrvatskom kulturom u Mađarskoj. Važan segment je vjerski život, stoga hrvatski svećenici i vjeroučitelji dolaskom u Hrvatsku žele osjetiti pripadnost matičnom narodu, upoznati kulturno povijesne znamenitosti te promišljati što bi se moglo unaprijediti na planu vjeronauka i u pastoralu. Odgovorni za kulturni i politički život Hrvata u Mađarskoj žele čuti mišljenja svećenika i vjeroučitelja kako bi se unaprijedio položaj Hrvata, nudeći im kvalitetne sadržaje, rekao je Karagić. Hrvati su jedna od 13 manjina u Mađarskoj, no nemaju zastupnika u Parlamentu. Skupština Hrvatske državne samouprave usvojila je projekt kulturne autonomije, kojom žele preuzeti u svoju nadležnost hrvatske odgojno obrazovne ustanove u Mađarskoj, pokušavajući ustrojiti svoj školski sustav i usvojiti parametre njihova daljnjeg djelovanja. U Mađarskoj se u 35 škola predaje hrvatski jezik, postoji hrvatsko kazalište, ima hrvatskih katedri. Problem je nedostatak novca, a na političkoj razini, zbog nesudjelovanja u zakonodavnom tijelu države, ne participira se u donošenju važnih odluka koje se tiču i hrvatske manjine. Na susretu je istaknuto da asimilacija uzima sve veći danak, Hrvata u Mađarskoj je sve manje, hrvatski jezik, oznaka identiteta, sve više nestaje. Kako skromnim sredstvima ustrojiti vlastiti školski sustav, kako održati živom hrvatsku zajednicu, pitanja su od vitalne važnosti za opstanak tamošnjih Hrvata, koji su kulturom, jezikom i emotivno vezani uz matičnu Domovinu, što potvrđuju i dolaskom u Vlašiće. Nakon susreta s nadbiskupom Prenđom, “domaći gosti” su pod stručnim vodstvom razgledali katedralu Sv. Stošije te posjetili stalnu izložbu crkvene umjetnosti – Zlato i srebro Zadra.