Ludbreg, (IKA) – U jedinom euharistijskom svetištu u Hrvatskoj, ludbreškom prošteništu Predragocjene Krvi Kristove, proslavljena je 4. rujna Sveta nedjelja, koja je u Godini euharistije okupila više od trideset tisuća hodočasnika. Euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić zajedno s varaždinskim biskupom Markom Culejem i 60-tak svećenika.
Euharistijsko proštenište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu utemeljio je 1512. godine papa Leon X. odobrivši time javno štovanje relikvije Svete Krvi Isusove nastale 1411. godine euharistijskim čudom pretvorbe vina u pravu krv u tijeku mise u kapeli Sv. Križa u ludbreškom dvorcu Batthyany. Također, Hrvatski je sabor u Varaždinu 1739. donio odluku da se u Ludbregu u slavu Bogu podigne kapela kako pošast kuge ne bi uništila hrvatski narod. Na taj je neostvaren zavjet prije više od pola stoljeća podsjetio i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, no vrijeme nesklono Crkvi odgodilo je podizanje kapele sve do 1994. godine. Od tada se euharistijska slavlja nakon svečane procesije s pokaznicom Presvete Krvi održavaju ispred zavjetne kapele Hrvatskoga sabora.
Tako se i u ovoj Euharistijskoj godini prve rujanske nedjelje na kongresnom prostoru okupilo mnoštvo hodočasnika koje je, u ime pokrovitelja proslave i manifestacije “Deset dana Svete nedjelje”, Hrvatskoga sabora, pozdravio njegov predsjednik Vladimir Šeks, koji je istaknuo kako hrvatski narod u slobodnoj, neovisnoj i suverenoj državi na ovom svetom mjestu obnavlja svoj zavjet kao izvor vjere i nade u bolje sutra i zajedničku budućnost. “Moramo svi zajedno preispitati svoju savjest, osnažiti solidarnost za ljude u nedaćama i patnjama, osnažiti zavjet odgovorne slobode, promisliti se nad erozijom morala, poništavanjem i ugrožavanjem svih vrijednosti hrvatskoga naroda, kao i nad unošenjem svih mogućih zala u svakodnevni život. Svi su pozvani i odgovorni da djeluju da se na temeljima zdravog, savjesnog i moralnog života izgrađuju hrvatsko društvo i država, a osobito Hrvatski sabor s cijelom državnom vlašću treba izvršavati tu odgovornu zadaću radi dobrobiti hrvatskog čovjeka. Neka Hrvatski sabor prati na tom putu Božji blagoslov i neka nas sve zajedno prožme vjera u visoke ideale kršćanskog i socijalnog nauka i moralnosti”, rekao je Vladimir Šeks.

Na početku misnog slavlja pozdravnu je riječ okupljenima uputio varaždinski biskup, koji je istaknuo kako već pet stoljeća vjernici dolaze u ludbreško proštenište, gdje se dogodila euharistijska pretvorba vina u krv, vidljiva i tjelesnim očima, a ne samo očima vjere kako je to za svake mise. “Stoga i u Godini euharistije mi dolazimo ovdje ojačati svoju vjeru i učvrstiti ljubav prema Isusu Kristu, prisutnom među nama. Premda smo mali i slabi, mi smo Bogu neizmjerno vrijedni jer je sam Božji Sin za nas prolio svoju Krv. Kristova krv svjedoči nam da se bez krvi i žrtava ništa ne može ostvariti, te nam govori o vrijednosti života i ljubavi”, istaknuo je biskup Culej u pozdravu hodočasnicima iz raznih krajeva Hrvatske te susjednih zemalja.
U propovijedi je nadbiskup Barišić podsjetio kako je papa Ivan Pavao II. ovu godinu proglasio Godinom euharistije te se osvrnuo na vrijednost euharistijske pretvorbe kojom Krist trajno ostaje među ljudima. “No, kakav je proces pretvorbe prisutan u našem društvu? Ovo je moje za vas ili ovo je vaše za mene?”, upitao je nadbiskup, istaknuvši da ta pretvorba ima svoje drugo i pravo ime – pljačka i krađa, kao što su uzimanje tuđeg, utaja poreza, neprijavljivanje radnika i gostiju, rad na crno. “A mi smo se ponadali i s oduševljenjem očekivali da će to biti odjek one pretvorbe iz dvorane Posljednje večere, da će brak biti zajedništvo u ljubavi muža i žene, da će obitelj biti temelj i izvor života, da će se život štititi od začeća do prirodne smrti, a dostojanstvo osobe poštivati, da će čovjek biti važniji od profita. Htjeli bismo se još uvijek nadati takvim pretvorbama gdje će mladi imati budućnost u svojoj domovini, gdje će privrednici otvarati nova radna mjesta, gdje će radno sposobni ostvarujući sebe svojim radom pridonositi općem dobru, gdje će obitelj s mnogo djece imati materijalnu i moralnu podršku, gdje starije osobe u mirovini neće izgubiti pažnju i zanimanje svoje sredine, gdje se ljepota naše lijepe obale neće prepustiti trgovini i betonizaciji, gdje će branitelji moći biti ponosni na svoju žrtvu u obrani domovine, a pali branitelji ostati u živoj memoriji”, napomenuo je propovjednik, dodavši kako to ipak nije potpuna istina o nama i našem društvu.
Upozorio je kako se ne smiju medijski prešutjeti pozitivne svjedočke i poštene pretvorbe u našoj sredini. “Kako možemo prešutjeti sve one odgovorne i savjesne muževe i žene, očeve i majke, mladiće i djevojke koji svojim radom i studijem svakodnevno pridonose ugledu naše domovine te humanizaciji i napretku našeg društva? Zar je sve crna kronika? Da, ima puno svjetla nad Hrvatskom!”, istaknuo je nadbiskup te dodao da ohrabrenje i motiv za ustrajnost u dobru i poticaj za izlaz iz svoje sebičnosti vjernik može naći u ljubavi predanoj u euharistijskoj pretvorbi. “Zato je euharistijsko nedjeljno slavlje najsnažniji izvor svake duhovnosti i temelj svake pretvorbe – osobne, obiteljske, društvene. Pretvorba koja obuhvaća i zahvaća našu povijest i memorija koja nas podsjeća na našu budućnost. Euharistijsko slavlje nas povezuje s Kristovom ljubavi i međusobno. Euharistijsko slavlje nikada se ne može vidjeti individualno, niti samo kao susret duše s Kristom, već prije svega kao zajedništvo vjernika u jednom Kristovom Tijelu”, rekao je nadbiskup Barišić te napomenuo da nedjeljno slavlje otkriva vrlo važnu dimenziju života, dara i darovanosti. “Ne živi čovjek samo za rad i samo od zarade. Je li pokušaj degradacije nedjelje u radni dan izraz mentaliteta egoistične relativističke pretvorbe koji vidi samo rad i zaradu, tržište i profit, proizvodnju i potrošnju, u čijem pohlepnom i požudnom vidokrugu nema mjesta ne samo za dar i darovanost, već ni za obitelj, prijatelje, bližnje. Onaj koji s braćom i sestrama sudjeluje na euharistijskom slavlju otkriva i doživljava dublje dimenziju smisla i svoga rada i svoga nedjeljnog odmora i slobodnog vremena”, kazao je, dodavši kako je euharistijsko nedjeljno slavlje temelj i izvor svake humanosti. Pozvani smo i poslani euharistijsko slavlje, ovu temeljnu i izvornu pretvorbu, pretvoriti u euharistijsko življenje, od slavljeničke zajednice pozvani smo biti euharistijsko zajedništvo. Euharistija odgaja i hrani bračno i obiteljsko, narodno i društveno zajedništvo. Osposobljava za dijalog i otvara nas za potrebe drugih. Hranjeni pretvorenim euharistijskim kruhom, razlomljenim i podijeljenim, ne možemo biti zasićeni i mirni dok oko nas u našoj sredini i na ovoj planeti ima gladnih kruha i žednih ljudskog dostojanstva. Zato nas “Idite u miru” izvodi iz prostora slavlja da bismo svojim ulogama i aktivnostima nastavili proces pretvorbe – evangelizaciju kulture i inkulturaciju evanđelja, upozorio je nadbiskup. “Zato, ne možemo bez nedjelje, bez euharistije. Stoga danas s ovoga svetog mjesta, u duhu ekumenizma, htjeli bismo uputiti svim katolicima, braći pravoslavnima i evangelicima jednu molbu: posvjedočimo bogatstvo nedjelje i euharistijskog nedjeljnog slavlja svojim životom. O nama, kršćani, ovisi koliko ćemo i druge zainteresirati da bi vrednovali značenje i smisao nedjelje. Isto tako, htjeli bismo uputiti i svoj poziv i svim ljudima dobre volje, kao i svim kulturnim i društvenim djelatnicima i ustanovama, premda iz različitih motiva, ali u duhu dijaloga, sačuvajmo tako važnu tradicionalnu i kulturnu, nacionalnu i duhovnu, vjerničku i laičku, horizontalnu i vertikalnu vrednotu kao što je nedjelja neradna. Opredijelimo se za čovjeka, da nas tržišna pretvorba ne pretvori u sluge profita, a trgovački lanci ne okuju verigama ropstva. U nizu tolikih udruženih vjerničkih i laičkih apela, poseban apel htjeli bismo uputiti tebi, poštovani Hrvatski sabore, ispunio si svoje povijesno obećanje i sagradio ovu zavjetnu kapelu u čast euharistijske pretvorbe vodeći tako brigu ne samo za materijalno dobro, već i za kulturno i duhovno bogatstvo svoga naroda. Nadamo se da će Hrvatski sabor i u složenijim društvenim odnosima umnoženih dežurnih službi, znati zaštititi i očuvati neradnu nedjelju, veliko obiteljsko i narodno blago naše povijesti, oazu duhovnog odmora i izvora na putu naše budućnosti. Doista ne želimo povjerovati da će Hrvatski sabor koji je gradio zavjetnu kapelu, sada rušiti katedralu svoga naroda. Da, nedjelja je naša katedrala!”, istaknuo je nadbiskup u propovijedi koja je više puta bila prekidana pljeskom vjerničkog mnoštva. Zaključujući propovijed izrazio je želju da ovo slavlje u Ludbregu i tolika slavlja u župnim zajednicama budu izvor i nadahnuće pretvorbe i izgradnje obnovljenog društva i nove budućnosti domovine Hrvatske, Europe i svijeta. Na kraju slavlja svim je sudionicima zahvalio upravitelj prošteništa preč. Josip Đurkan. U tijeku mise pjevao je mješoviti pjevački zbor župe Presvetog Trojstva iz Ludbrega pod ravnanjem Antuna Kranjčeca i uz pratnju s. Kristine Cenkovčan. Uoči svečanog slavlja kod zavjetne kapele molitveni program priredile su sestre Klanjateljice Krvi Kristove, a u popodnevnim satima priređen je križni put te je navečer u župnoj crkvi služena misa zahvalnica.

Osim glavnih slavlja, koja su održana u subotu i nedjelju, u prošteništu su slavljene i druge mise te održano više pobožnosti. Tako je misno slavlje za školsku djecu sa zazivom Duha Svetog uz početak nove školske godine 1. rujna kod zavjetne kapele predvodio vlč. Antun Štefan, predstojnik biskupijskih ureda za misije i duhovna zvanja. Iste večeri biskup Culej služio je misu u kapelici Svetog Križa u dvorcu Batthyany, gdje se 1411. godine dogodilo euharistijsko čudo pretvorbe vina u pravu krv, koja se čuva i časti u ludbreškom prošteništu. Nakon mise u svečanoj procesiji pokaznica s krvlju odnesena je u župnu crkvu, gdje su održane pobožnosti. Ova najveća godišnja slavlja u čast Presvete Krvi započela su već tradicionalno u nedjelju 28. kolovoza hodočašćem invalida, bolesnih i starijih osoba te Caritasovih volontera i djelatnika, koje je predvodio biskup Culej, a dan ranije održan je i festival duhovne glazbe mladih “DUGA 2005.”, dok je 31. kolovoza u župnoj crkvi koncert održao ludbreški župni zbor.