Ludbreg, (IKA) – Svečano misno slavlje u prošteništu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu na Svetu subotu 3. rujna predvodio je šibenski biskup Ante Ivas zajedno s biskupom domaćinom Markom Culejom, generalnim tajnikom HBK mons. Vjekoslavom Huzjakom, upraviteljem prošteništa i domaćim župnikom preč. Josipom Đurkanom i još stotinjak svećenika koji tradicionalno sa svojim vjernicima hodočaste u to euharistijsko proštenište u subotu uoči Svete nedjelje.

Slavlje u Godini euharistije okupilo je čak 30.000 vjernika, među kojima su bili hodočasnici iz više od stotinu župa, katoličkih i župnih udruga i zajednica iz čitave Hrvatske, te susjedne Slovenije i Mađarske. Nakon svečanog ophoda s pokaznicom Presvete Krvi, slavlje je održano ispred zavjetne kapele Hrvatskoga sabora, pod čijim se pokroviteljstvom održava velika manifestacija “Deset dana Svete nedjelje” s mnoštvom vjerskih i društvenih sadržaja. U pozdravnoj riječi brojnim vjernicima biskup Culej kazao je kako rijeka hodočasnika već više od pet stoljeća dolazi u Ludbreg zahvaliti Isusu za Njegovu prisutnost među ljudima, te moliti da Krist bude cilj i nada budućnosti. Istaknuo je kako su se i oni, poput mladih nedavno u njemačkom gradu Koelnu, došli pokloniti Isusu koji je trajno prisutan u otajstvu euharistije putem žrtve koju je prinio za spas čovjeka. “Krv je znak života i ljubavi, a Njegova prolivena Krv posvjedočila nam je dokle ide Kristova ljubav za čovjeka”, istaknuo je biskup. Srdačan pozdrav uputio je svom bratu u biskupstvu, koji je iz ponosnog Krešimirova grada Šibenika došao posvjedočiti povezanost hrvatskog juga i sjevera, kako bi se zajedno ojačali u vjeri i učvrstili u ljubavi, da bi u život krenuli s novom snagom i porukom apostola Pavla: Složni budite, mir njegujte! “Stoga složni budite u životu i radu, mir njegujte u međuljudskim odnosima jer Isus je isti u nama i među nama. Neka vas sve Krist ispuni darovima svoje ljubavi i jedinstva”, poručio je varaždinski biskup.

Biskup Ivas u propovijedi je potaknuo okupljene na molitvu da ne dopuste da im srca otvrdnu pred ponudom Božjeg savezništva u Krvi Sina Njegova, koja se čuva u ovom svetištu. “Molimo danas s cijelom Crkvom da u ovoj Godini euharistije najveća želja Gospodinova s Posljednje večere dopre do duše sveg vjerničkog puka, da nas prožme i obuzme pa da slavimo i blagujemo svetu euharistiju, najveću i najdublju tajnu naše vjere. Krist je cijelim svojim životom, puninom svoga čovještva i božanstva stao između Oca i čovječanstva i postavio novi protok života u obamrlo čovječanstvo. To je trajni novi krvotok za ljude koji mu se s pravom iskrenom vjerom i povjerenjem otvore. To je ta milost života Božjega koja teče po svetim sakramentima i svetoj euharistiji. Temeljni je zadatak i smisao žive Crkve živjeti i raznositi Božje kraljevstvo, Božju volju, Božji poredak i vrijednosti da bi ova zemlja, ljudi i narodi živjeli u pravoj sreći, miru i blagoslovu, a ne u nesreći i prokletstvu. Isus je upravo euharistiju učinio spomen-činom svega svoga velebnog djela otkupljenja i spasenja svijeta”, rekao je biskup, podsjetivši na povijest prošteništa u Ludbregu, koja je također započela tim spomen-činom.

Osvrnuo se i na zavjet Hrvatskog sabora iz 1739. da će podići kapelu u čast Presvete Krvi ako Bog poštedi hrvatski narod od uništenja od kuge. “No, danas hara nova najveća kuga – sumnja. Sve se više, najčešće s kršćanskog zapada, šire i uvlače pogubne ideje i praksa da se sumnja u sve, da se izjednačuju vjera i nevjera pa sve do poraznog izjednačavanja dobra i zla, kako upozorava papa Benedikt XVI. Često se pod utjecajem mode, politike i interesa i mi kršćani priklanjamo onom bezbožnom ako je to u trendu. Nije to više sumnja kao napast, koja može biti i pročišćujuća, nego sumnja sve više postaje stil života današnjeg čovjeka. Živjeti sa sumnjom, sumnjati u sve vrednote što ih je Otac Stvoritelj s ljubavlju ugradio i posložio u temelje ljudskog života na zemlji. Živimo u vremenu u kojem se mnogi svim silama i ogromnim sredstvima trude obezvrijediti i posijati kukolj sumnje u sve što je trajno i neprolazno, vječno i božanski dobro, plemenito, vrijedno, lijepo i čisto. Sve treba srušiti i oblatiti – i ljubav i spolnost, brak i obitelj, majčinstvo i očinstvo, začeće i rađanje. Najviše se obezvrjeđuju i sumnjiče vjera i Crkva. Zar nismo svjedoci kako se obezvrjeđuje nedjelja kao dan Gospodnji i zajedništva s Kristom. U ovo vrijeme potpunog liberalizma promovira se sloboda bez ikakvih granica i odgovornosti. Opet postaje moderno, napredno, čak i unosno za neke, obezvrijediti i osumnjičiti, rastočiti i razoriti upravo vrijednosti kršćanstva, naročito katoličanstva u hrvatskom narodu. Danas je sve moguće i poželjno pisati, govoriti, reklamirati i nuditi, pa sve do otvorenog sotonizma. Moguće je zastupati homoseksualne veze, pa čak i brakove, otvoreno i perfidno pod krinkom zabave i slobode oglasima djeci i mladima nuditi nemoral, kontracepciju i pornografiju. Mladima se serviraju alkohol i droga, nasilje, perverzija, i to sve više bez odgovornosti i brižnosti svih koji bi trebali biti odgovorni u državi, obitelji i Crkvi. Postalo je jako napredno i zaslužno, pa čak i poželjno i pohvalno, obezvrijediti i osumnjičiti, proglasiti čak nazadnim i štetnim sve moralne, etičke i političke stavove i prosudbe i poruke Katoličke crkve. Možda i mi vjernici nesvjesno postajemo raznositeljima kulture koja ruši temeljne vrednote života, koje nam je Krist objavio, a Crkva dobila u zadatak da ih živi i nosi svijetom u sve narode i kulture. Htjeli bismo da Hrvatski sabor donošenjem zakona i svojim sveukupnim djelovanjem ne sije još veće i dublje sumnje i nepovjerenje u kršćanske vrednote koje su ugrađene u biće naroda i svekoliku kulturu života. Želimo danas moliti Boga da ni pod koju cijenu ili ucjenu naš Hrvatski sabor ne izda temeljne vrednote našeg narodnog identiteta i dostojanstva, da ni pod kojom silom ili političkom ili gospodarskom prijetnjom donese zakone koji bi značili smrt duše našeg naroda i kulture”, kazao je biskup Ivas u propovijedi.

Na kraju mise biskup Culej blagoslovio je devet metara dugu fresku koju je izradio akademski slikar Marijan Jakubin. Umjetničko djelo polazi od aluzije na Isusovu posljednju večeru, ali je u stvari prikazana Isusova gozba u Kraljevstvu nebeskom s naglaskom na Isusovoj Predragocjenoj krvi čiji je ludbreški relikvijar prisutan na gozbi i na kojega Isus svraća pozornost. Originalnost freske je u tome što je umjesto apostola umjetnik naslikao za Isusovim stolom hrvatske svece, blaženike i kandidate oltara, pribrojivši i druge hrvatske duhovne velikane, kao i one koji su povezani s Hrvatima. Umjetnik je na mjesto sv. Petra stavio lik bl. Alojzija Stepinca, a na mjesto apostola sv. Ivana, odmah uz Isusa stavio je lik bl. Ivana Merza, čime se željela istaknuti čistoća njegove duše poput one apostola Ivana i njegova velika euharistijska pobožnost. Freska je naslikana na središnjem apsidalnom zidu iznad glavnog oltara.
S desne strane na freski nakon bl. Ivana Merza nalaze se sv. Marko Križevčanin, sv. Nikola Tavelić, o. Ante Antić, bl. Augustin Kažotić, bl. Marija Propetoga Isusa Petković i bl. Gracije iz Mua. S lijeve strane uz bl. Alojzija Stepinca naslikani su kardinal Franjo Kuharić, sv. Leopold B. Mandić, bl. Ozana Kotorska, o. Vendelin Vošnjak, bl. Majka Terezija, o. Ante Gabrić i papa Ivan Pavao II.