Istina je prava novost.

Održana 34. Obiteljska ljetna škola

"Obitelj - prva škola života" bila je tema već tradicionalnog susreta obitelji koji organizira Obiteljski centar Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu. Zaključeno da pred nametnutim novim oblicima braka i obitelji valja svjedočiti Božju viziju obitelji koja jedina pruža pravi razvoj osobnosti i roditelja i djece

Zagreb, (IKA) – Ovogodišnja, 34. Obiteljska ljetna škola, već tradicionalni susret obitelji, pod nazivom “Obitelj – prva škola života” održana je od 24. do 28. kolovoza na zagrebačkom Fratrovcu u organizaciji Obiteljskog centra Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu. Na školi je sudjelovalo 90-tak unaprijed prijavljenih sudionika iz cijele Hrvatske. Nakon radnog vremena poslijepodnevnim su se događajima pridruživali i drugi zainteresirani, pa je u dvorani bilo i do 130 sudionika. Mnogi su roditelji sa sobom doveli djecu. One najmanje predškolske dobi čuvale su i animirale dvije redovnice Kćeri Božje ljubavi iz Granešine u suradnji s Rafaelom Mrdjen-Hodžić, a sa starijima su radile dvije redovnice Božanskog Srca Isusova s Vrhovca u Zagrebu. S mladima se tijekom Škole susretala i s njima razgovarala dr. Jozefina Škarica, djelatnica biskupijskog obiteljskog savjetovališta u Šibeniku. Djece razne dobi i mladih bilo je ukupno osamdesetak.

Škola je počela u srijedu 24. kolovoza predvečer, zazivom Duha Svetoga, a voditelj toga susreta o. Jure Bosančić u kratkoj homiliji podsjetio je nazočne da je Gospodin naš prvi i glavni Učitelj. Voditelj je potom uputio pozdrave sudionicima, predstavnicima Crkve, vodstvu Doma duhovnih vježbu te Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koje je podržalo projekt Škole. Predstavio je tri međusobno isprepletene cjeline ovogodišnje škole: rad na međusobnom odnosu u braku, sagledavanje načina odgoja koji obećavaju uspjeh u odgoju te Euharistija. Pritom je istaknuo kako kršćanske obitelji upravo u slavljenju Euharistije pronalaze najveće i najmoćnije nadahnuće i snagu u vršenju svog bračnog i roditeljskog poziva. Na kraju je pozvao na pažljivo slušanje predavača te sudjelovanje u radionicama i raspravama, a da bi uvidjeli kako biti bolji kršćanski supružnici i njegovati međusobne odnose u braku i obitelji te koliko i u čemu mogu biti djelotvorniji u odgoju djece i mladih.

Prvo predavanje održao je dr. o. Ivan Macan, profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, pod naslovom “Obitelj – socijalno etički vidik”. Nakon starih i novih utopija o nestanku obitelji, danas je sve jasnije da je obitelj nezamjenjivo mjesto gdje osoba nastaje i postaje čovjek. Kako se obitelji ne poklanja dužna pažnja i potpora u suvremenom svijetu, mi smo pozvani jedni druge podržavati i zajedno dizati svoj glas u društvu jer je upravo obitelj ona koja se brine rađanjem i odgojem djece za opstanak društva.

U četvrtak 25. kolovoza jutarnji radni dio započeo je predavanjem dr. Danijela De Micheli Vitturi, liječnice opće medicine iz Splita i volontera u obiteljskom savjetovalištu pri samostanu Gospe od zdravlja. Ukazala je da je dinamika obiteljskih odnosa isprepletena radostima i patnjama. Gledajući ta događanja očima vjere valjalo bi zahvaljivati Bogu za radosti, a patnje osmisliti otajstvom Kristovih patnji i njegova uskrsnog misterija.

Nakon ovog predavanja, kao i u ostale dane, prije podne su se sudionici podijeli u radionice u kojima su aktivnim sudjelovanjem produbljivali tematiku predavanja. Radionicu pod naslovom “Održavanje i njegovanje bračnog odnosa kroz život” vodila je prof. Tanja Sever. Radionicu “Radost i patnja u obiteljskim ciklusima” animirala je dr. Danijela De Micheli Vitturi, dok je radionicu o “Kvalitetnoj komunikaciji roditelja i djece” moderirala mr. Vesna Bilić. Duhovni život djece bila je četvrta radionica pod vodstvom dr. Petra-Krešimira Hodžića.

Prvo poslijepodnevno predavanje na temu “Brak kao škola dugotrajnog odnosa” održao je dr. Pavao Brajša iz Varaždina, psihijatar i naš poznati komunikolog te pisac mnogih knjiga o braku i obitelji. Iznio je najnovija istraživanja o braku, a kojih je u posljednje vrijeme sve više. Tako su stručnjaci u SAD-u zaključili da je brak kao trajna i nerazrješiva zajednica za oženjenog čovjeka najbolja prilika za njegovo ostvarenje i za njegovu sreću. Naglasak je bio na tome kako održavati bračnu zajednicu da bude doista ono što svatko želi na početku braka. Početni osjećaji ne mogu ostati trajni za razliku od obećanja koje ostaje trajno i koje zahtijeva svakodnevnu novu odluku. Takvo obećanje, prema dr. Brajši, trebalo bi obnavljati svaki dan kako bi supružnici bili stalno svjesni da zajedništvo treba trajno njegovati. Četiri su čovjekove potrebe u braku, ali istovremeno i četiri straha: blizina, distanca, promjene i trajanje. Održavani bračni odnos je u kvalitetnom trajanju, sačuvanoj distanci, održavanoj blizini i kreativnim promjenama. Uravnoteženi odnos između tih potreba održava brak. Svaka prenaglašena potreba vodi u opasne krajnosti. Prema slikovitim riječima predavača supružnici bi se trebali svaki dan ponovo zaljubiti u ono što su jučer prestali voljeti. To bi ih vodilo prema bezuvjetnoj ljubavi.

U živoj i dugoj diskusiji nakon predavanja dr. Brajša je pojašnjavao u čemu se sastoji njegovani bračni odnos i kada on nije njegovan koje su njegove posljedice. Doktor je proveo test samoocjenjivanja bračnog odnosa kod bračnih parova. Svaki dan prije večere o. Slavko Pavin vodio je meditaciju pred Presvetim o Gospodinovu obećanju “Ja sam s vama u sve dane…”.

Idući dan, petak 26. kolovoza počeo je predavanjem mr. Vesne Bilić o roditeljskim odgojnim postupcima i njihovim učincima. “Odnos između roditelja i djece temeljni je odnos iz kojeg djeca uče sve o odnosima među ljudima i to jednostavno preslikavaju u svoje odnose (prijateljske, poslovne, intimne). Ono što nauče iz odnosa svojih roditelja i odnosa s roditeljima, prati ih cijeloga života i na neki način postaje polazište u njihovom funkcioniranju”. Kombinacija emocionalne topline i zahtjevnosti (kontrole) određuju roditeljski odgojni stil, koji može biti autoritaran, indiferentan ili zanemarujući, popustljiv ili permisivan, te autoritativan ili demokratski. Magistra je i u raspravi ponovila kako je postavljanje granica djeci i mladima izraz roditeljske ljubavi i da je osim ljubavi u procesu odgoja potrebno i znanje.

Dva poslijepodnevna predavanja bila su nastavak jutarnje teme. Dr. Jozefina Škarica je govorila o toploj obiteljskoj atmosferi u kojoj se događa odgajanje. Istaknula je kako djeca i mladi moraju osjetiti u svojoj obitelji da su voljeni, prihvaćeni i slobodni u izricanju svojih osjećaja i samih sebe. Komunikacija s njima mora biti kvalitetna u pozornom i aktivnom slušanju, provjeravanju i u odgovaranju. Duhovna dimenzija obitelji uvećava šanse za kvalitetnu atmosferu u obitelji. Prof. Ana Volarić-Mršić je podsjetila na neke bitne momente o odgojnim ciljevima djece i mladih zapisanim u dokumentu blagopokojnog pape Ivana Pavla II. u enciklici Obiteljska zajednica u kojem se proročki nadahnut i pun razumijevanja za roditeljske zadaće nije umarao poticati i hrabriti ih u njihovim odgojnim zadaćama.
Nakon večere Vinko Marojević, ing. brodogradnje i solist opere HNK u Splitu, sudionik Škole sa svojom suprugom Tonkom i četvero djece održao je koncert klasične glazbe, a na programu su bila djela F. Mendelsona, I. Zajca, F. Scuberta, G. Bizeta, C. Gunoa, I. Lukačića, I. Žana.

Subota 27. kolovoza bila je posvećena tajni Euharistije. Prije podne o. Franjo Pšeničnjak, predavač teologije na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu, govorio je o Euharistiji kao spomen činu Gospodinovu gdje je pokazao na primjeru židovske tradicije i njihova slavljenja Pashe i drugih blagdana kako je aktivno sjećanje bitni dio slavljenja blagdana. Spomenčin je nešto što se događa sad pred nama. Iz Lukina evanđelja o Posljednjoj večeri pokazao je bitne elemente Euharistije.
Poslije podne je o. Ante Crnčević, OFM, docent na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu govorio o vjerničkom slavljenju Euharistije. Na prvom mjestu je istaknuo pretpostavke za vjerničko slavljenje. Već i samo proglašenje ove godine kao Godine Euharistije znak je da smo u Crkvi prilično zanemarili ono najvažnije pa nam je to potrebno vratiti na pravo mjesto, u središte našeg vjerničkog života hvalbenu gozbu Gospodinovu. Euharistija čini Crkvu, a Crkva živi od Euharistije. Vjernici u zajednici slave Euharistiju, a ne slušaju misu. Od nekadašnjeg shvaćanja da Euharistija počinje “kad je svećenik spreman”, kako je pisalo u uvodu u rimskom misalu, do današnjeg shvaćanja gdje se govori o početku “kad se narod okupi”, očito je da je zajednica bitni dio slavljenja. U diskusiji nakon predavanja fra Ante je odgovorio na niz praktičnih pitanja.
Nakon večere djeca su pokazala roditeljima što su naučila s redovnicama tijekom ovih dana u zanimljivoj i razigranoj priredbi. Posebno je snažan dojam ostavila grupna pantomima na temu milosrdnog Samarijanca koju su djeca sama osmislila. Na kraju je uslijedio domjenak ispunjen pjesmom i druženjem.
Na Školi su bila i tri priopćenjima. U petak je bračni par Elza i Nikica Jurun iz Splita govorio kako oni organiziraju zajedničku molitvu u obitelji kao i proslavu svetkovina i obiteljskih spomendana. U subotu su bila dva kratka priopćenja dviju sudionica na međunarodnim kongresima i seminarima. Dr. Danijela De Micheli Vitturi izvijestila je o seminaru pod naslovom “Prenošenje vjere u obitelji” održanom u veljači ove godine u Vranovu kod Brna u Češkoj. Mr. Zrinka Gregov izvijestila je o sudjelovanju sa suprugom Zlatkom na kongresu Međunarodne federacije centara priprave za brak početkom svibnja u Španjolskoj.

Euharistija za sudionike slavljena je svaki dan u podne. Prvi dan misno slavlje predslavio je zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić. Prenio je molitve i blagoslove kardinala Josipa Bozanića. U subotu su na poseban način djeca animirala misno slavlje svojim pjevanjem, a dr. Josip Čorić nadahnutom homilijom.
Svoje pozdrave uputio je pismeno sudionicima škole i predsjednik Vijeća HBK za obitelj biskup Valter Župan, koji je ovaj put bio spriječen da aktivno sudjeluje na školi. Među sudionicima bilo je i nekoliko povjerenika za obiteljski pastoral u svojim (nad)biskupijama i dvije uršulinke zauzete u obiteljskom pastoralu. Među sudionicima bilo je i više parova koji su uključeni u pastoral braka i obitelji u svojim sredinama.

U nedjelju za okruglim stolom sudionici su se osvrnuli na rad 34. OLJŠ i iznijeli prijedloge za buduće susrete ovakve vrste. Obitelj prva škola života doista je prava škola. Bračni par Štefanija i Kajetan Knešaurek govorili su o održavanju bračne ljubavi kroz mijene života iz svoga iskustva, a ostali sudionici okruglog stola između kojih i neki predavači ukratko su iznijeli zaključke svojih izlaganja. Nakon njih je voditelj pozvao sudionike škole da kažu što će ponijeti sa sobom u svoju obitelj, u svoju svakodnevnicu i u svoje sredine. Neki sudionici su istaknuli kako su kroz ove dane dobili poticaja da se mijenjaju na bolje i kao supružnici i kao roditelji.
Na kraju bismo mogli zaključiti: pred nametnutim novim oblicima braka i obitelji valja svjedočiti Božju viziju obitelji koja jedina pruža pravi razvoj osobnosti i roditelja i djece. Bračno zajedništvo treba trajno njegovati. Nadalje, za uspješan odgoj djece i mladih nije dovoljna samo ljubav roditelja već treba i znanja o dobrim i lošim postupcima u odgoju. Euharistiju kao vrhunac i središte vjerničkog života potrebno je vjernički slaviti pa će za nas biti ono što je Krist Gospodin i htio. Ovakve i slične susrete za roditelje valja podržavati gdje je god moguće, organizirati ih budući da su oni veliki poticaj bračnim parovima i roditeljima da uspješno žive svoj poziv i poslanje u društvu i crkvi. U organizaciji je neophodna suradnja i vjernika laika. Za slijedeću Školu bilo je više prijedloga koji bi se mogli svesti pod naslov – komunikacija u obitelji i s obiteljima.

Ovogodišnja Obiteljska ljetna škola završila je u nedjelju 28. kolovoza podnevnom Euharistijom i zajedničkim ručkom.